Rute: Kina bi mogla zatražiti podršku Rusije u slučaju tenzija oko Tajvana

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute smatra da bi u slučaju kineske akcije prema Tajvanu, Peking zatražio pomoć Moskve u vidu otvaranja paralelnog bezbednosnog pritiska na Evropu.

U intervjuu za New York Times rekao je da, ukoliko predsednik Kine Si Đinping krene ka Tajvanu, „prva stvar koju će učiniti jeste poziv Putinu“, kako bi Rusija navodno skrenula pažnju Zapada napadom na teritoriju NATO-a.

Iako predsednik Rusije Vladimir Putin ističe da partnerstvo sa Kinom nije upereno protiv trećih zemalja, Rute veruje da ovakav scenario nije isključen. Kao odgovor na takvu mogućnost, predlaže jačanje Alijanse, ali i veću posvećenost indo-pacifičkom regionu.

Govoreći o mogućnosti da Rusija napadne Estoniju, generalni sekretar NATO-a kaže da Alijansa već ima spremne planove, ali nije želeo da otkrije detalje, osim što je rekao da bi odgovor bio „razoran“.

Da bi ti planovi bili sprovodivi, dodaje on, potrebno je povećanje vojnih izdvajanja. Po njegovim rečima, bez toga bi Rusija „mogla napasti Estoniju u narednih pet do sedam godina“, iako nije izneo nikakve dokaze za takvu tvrdnju.

U Moskvi se, međutim, već godinama upozorava na širenje NATO-a prema ruskim granicama. Alijansa to naziva merama odvraćanja, dok Rusija smatra da takve aktivnosti podižu tenzije.

Predsednik Putin je u razgovoru sa američkim novinarom Takerom Karlsonom istakao da nema nikakve logike u napadu na članice NATO-a i da se radi o izmišljenoj pretnji kojom političari Zapada odvlače pažnju od unutrašnjih problema.

Što se Tajvana tiče, odnosi sa centralnom vlašću u Pekingu prekinuti su još 1949. godine. Od kasnih osamdesetih, obnovljeni su ekonomski i neformalni kontakti, a danas komunikaciju vode dve nevladine organizacije – AROP iz Pekinga i FEPM iz Tajpeja.

Zvanični stav Kine jeste da je Tajvan njen neotuđivi deo, a princip „jedne Kine“ osnov za sve zemlje koje žele diplomatske odnose sa Pekingom. Taj princip formalno poštuju i SAD, iako s Tajvanom održavaju blisku saradnju i snabdevaju ga naoružanjem.

Borba.info

Check Also

Nemačka finansira proizvodnju preko 500 dronova “Ljuti” za Ukrajinu, dometa do 1200 kilometara

Vlada Nemačke odlučila je da finansira proizvodnju više od 500 bespilotnih letelica tipa “Ljuti” za …