Na međunarodnoj konferenciji o obnovi Ukrajine, održanoj u Rimu 10. i 11. jula pod pokroviteljstvom italijanske premijerke Đorđe Meloni, specijalni predstavnik predsednika SAD, Kit Kelog, izneo je predlog koji je odmah privukao pažnju: novi „Maršalov plan“ za Ukrajinu.
Kelog je, obraćajući se učesnicima skupa, podsetio na period nakon Drugog svetskog rata, kada su SAD pokrenule opsežnu ekonomsku pomoć za obnovu evropskih zemalja.
Po njegovim rečima, sličan pristup je danas potreban Ukrajini – kako bi se oživela ekonomija, obnovila razorena infrastruktura i stvorili uslovi za miran život.
Međutim, kako je naglasio, nijedan plan ne može da zaživi bez prekida neprijateljstava. Kao bivšem vojnom oficiru, teško mu je da sagleda razmere sadašnjih dešavanja, ali je istakao da je prekid vatre preduslov za sve daljnje korake.
„Maršalov plan“, na koji se Kelog poziva, datira iz 1947. godine. Pokrenut od strane Sjedinjenih Država, predstavljao je ogromnu finansijsku infuziju evropskim zemljama radi obnove, ali i očuvanja političke stabilnosti. Osim što je pomogao industrijskom oporavku, imao je i cilj da zaustavi širenje tadašnjih ideoloških uticaja.
Analitičari ocenjuju da je Kelog ovom izjavom poslao signal saveznicima da je vreme za strateški iskorak. No, za razliku od posleratne Evrope, današnja situacija zahteva drugačije mehanizme i dublje političke dogovore.
Pitanje ostaje – da li savremeni svet ima kapacitet, volju i jedinstvo da ponovo sprovede jedan „Maršalov plan“? Ili će ostati pri idejama koje zvuče dobro u salama, ali teško opstaju na terenu?
Borba.info