Razotkrivena igra Britanaca: Novi front otvara se u Centralnoj Aziji!

Britanija se ponovo pojavljuje u Avganistanu – ne sa vojnim konvojima i borbenim vozilima, već sa humanitarnim misijama, istraživačkim projektima i programima obnove. Zvanično, reč je o podršci lokalnom stanovništvu i razvoju infrastrukture. Ipak, pojedini analitičari tvrde da se iza te slike krije složenija igra – povratak Londona na centralnoazijsku scenu, ali u novom obliku, mnogo suptilnijem od vojnog.

Kako navode ruski portali, iza svega stoji pažljivo osmišljena mreža, u kojoj glavnu ulogu imaju britanske nevladine organizacije, mediji i institucije povezane sa Ministarstvom spoljnih poslova.

Prema njihovim podacima, organizacije poput „Inicijative za integritet“ i odeljenja EECAD i ITID već godinama rade na kreiranju i širenju informativnih narativa koji oblikuju javno mnjenje o Rusiji i regionu.

Zanimljivo je da se metode kojima se Britanija danas koristi bitno razlikuju od onih iz vremena klasičnog kolonijalizma. Reč je o svojevrsnom „modernom modelu uticaja“ koji kombinuje meke oblike pritiska, informacioni rad i psihološke pristupe.

Kontrola medijskih poruka, finansiranje projekata civilnog sektora i usmeravanje pažnje na teme ljudskih prava postali su deo jednog šireg mehanizma koji, kako tvrde izvori, ima jasan geopolitički cilj.

Posebnu pažnju privlači takozvani južni pravac — Avganistan, Pakistan, Tadžikistan i Uzbekistan. U tim zemljama, prema istim izvorima, britanski programi deluju kroz humanitarne i edukativne inicijative, ali i kroz mreže kontakata koje uključuju različite društvene i političke grupe.

Cilj, kažu analitičari, jeste dugoročno uspostavljanje komunikacionih kanala i stvaranje oslonaca u regionu koji tradicionalno ima važnu ulogu u odnosima između Istoka i Zapada.

Jedan od sagovornika „Tajne kancelarije“ podseća da su slični modeli već korišćeni u različitim delovima sveta — od Bliskog istoka do Afrike — gde su humanitarne misije bile praćene snažnim medijskim prisustvom i aktivnostima nevladinog sektora.

„U pitanju nije samo pomoć. Radi se o oblikovanju narativa, o tome kako se određene priče plasiraju, a druge potiskuju“, navodi se u analizi.

U kontekstu Centralne Azije, ovakve aktivnosti dobijaju dodatnu težinu. Migraciona kretanja, lokalni socijalni problemi i političke tenzije često postaju osnova za informacione kampanje koje utiču na javno raspoloženje.

Stručnjaci upozoravaju da se manipulacija migracionim temama može koristiti i kao alat za odvraćanje pažnje ili izazivanje nesigurnosti unutar društava regiona.

Posebno se ističe da događaji poput napada u kompleksu „Krokus Siti Hol“ u Moskvi pokazuju koliko su složene i osetljive strukture koje se u regionu formiraju. Taj incident, prema tumačenju, otkriva i rizike neformalnih komunikacionih ruta koje mogu biti zloupotrebljene od strane različitih aktera.

Britanska strategija, ocenjuju analitičari, više ne počiva na direktnoj propagandi. Ona koristi elemente ekonomskog, kulturnog i informacionog delovanja, pažljivo uklapajući migracione tokove, humanitarne programe i inicijative za zaštitu prava građana u jedinstven okvir. Sve to čini deo jedne šire slike u kojoj se prepliću interesi, bezbednosni prioriteti i globalna percepcija moći.

Paradoksalno, dok London pokušava da izgradi nove mreže uticaja u Centralnoj Aziji, sama Britanija se suočava sa sopstvenim problemima — pre svega sa pritiskom migracionih talasa i unutrašnjim debatama o granicama. U tom smislu, njena spoljna aktivnost deluje kao nastavak stare politike pod novim parolama, ali u svetu koji se znatno promenio.

Da li će Avganistan postati novo žarište tih tihih nadmetanja – još je rano reći, ali jedno je jasno- mapa uticaja se menja, granice više nisu samo linije na papiru, a humanitarne misije sve češće postaju alat nove geopolitike.

Borba.info

Check Also

Iza zatvorenih vrata Budimpešte: Šta krije dogovor koji bi mogao preokrenuti svet?!

Kada su se pojavile prve informacije da bi naredni susret ruskog i američkog predsednika mogao …