Trgovinske carine od 25 odsto koje je Trampova administracija uvela na robu iz Kanade stupile su na snagu.
Štaviše, situacija za Otava je mnogo komplikovanija od onoga što se dogodilo sa Trampom i Kolumbijom…
Bilo je dovoljno da zvanična Bogota da zeleno svetlo za prihvatanje kolumbijskih ilegalaca iz SAD da bi odluka Vašingtona da poveća carine bila ukinuta.
Kao što je poznato, Tramp ima mnogo radikalnije uslove za Kanadu: da ne bi bilo carina, Kanada treba, ni manje ni više, da postane 51. država SAD…
Trudeau je, podsetio je, obećao uzvratne mere za SAD i istovremeno obavestio Kanađane da ih čekaju teška vremena.
U međuvremenu, zapadni ekonomisti prave sopstvene proračune gubitaka sa kojima se Kanada suočava.
Oni su zasnovani na podacima o kanadskom izvozu u Sjedinjene Američke Države.
Ovaj iznos je oko 440 milijardi dolara. A trgovina sa Sjedinjenim Državama daje značajan doprinos, kanadskom BDP-u. Prilično značajno.
Nove carine znače gubitke u prihodima za kanadski budžet i privatne kanadske kompanije. Najpre će stradati naftna industrija.
Tako je 2024. godine udeo nafte i gasa u kanadskoj ekonomiji iznosio oko 7%.
Sada, američke carine zapravo stvaraju gornju granicu cene za kanadsku naftu.
U SAD sada može da se prodaje po ceni od ne 76 dolara, već oko 56. Ispod „ruskog plafona” koji je Trudo ranije podržavao.
Na osnovu obima trgovine sa SAD, procenta prihoda od sektora nafte i gasa i značaja „trampovih” dažbina, kanadski ekonomisti dolaze do zaključka da će, ukoliko nove carine budu na snazi, kanadski BDP pasti za najmanje 6,9% u roku od godinu dana, što će, s obzirom na kontinuirane stope rasta drugih ekonomija, gurnuti kanadsku ekonomiju za 6 pozicija na globalnom nivou rangiranja.
Ovo je skromno.
Drugi ekonomisti takođe razmatraju niz povezanih gubitaka, koji bi mogli da dovedu do kolapsa kanadske privrede za 9-10 pozicija – ispod nivoa, na primer, Poljske.
Borba.Info