So je jedna od najosnovnijih namirnica i njena istorija je paralelna sa istorijom čovečanstva. Istorijski gledano, korišćena je ili kao sredstvo za razmenu hrane ili u kuvanju i konzerviranju hrane.
So je prirodni element koji je obilan u prirodi, kako u vodi (moru ili jezeru), tako i u čvrstom obliku u stenama…
Hemijski, so se sastoji od natrijum hlorida (NaCl) i jedan je od najrasprostranjenijih elemenata u prirodi.
Uprkos svojoj korisnosti, prema studijama, danas postoji prekomerna konzumacija soli, pa se ulažu napori da se informiše i podigne svest sveta o smanjenju dnevne potrošnje soli i slanih proizvoda.
Konkretno, prema EFSA, dnevni unos soli ne bi trebalo da prelazi 3,8 g/dan (1,5 g natrijuma/dan), računato na 3/4 kašičice soli. Ali koje vrste soli postoje i kako se razlikuju?
SADRŽAJ
Stona – kuhinjska so
Jodirana so
Kamena so
Himalajska so
Morska so
Cvet soli (Fleur de Sel)
Crvena so Havaji
Crna so Havaji
Stona – kuhinjska so
Stona, koja se uglavnom plasira na tržište, dobija se preradom prirodne soli nakon uklanjanja nečistoća. Higroskopna je, jer može da apsorbuje vlagu u svoj molekul. Pored toga, tokom procesa se dodaju supstance koje sprečavaju aglomeraciju. Proces čišćenja upotrebom hemikalija takođe uklanja prirodne minerale i elemente u tragovima koji se prirodno nalaze u soli (magnezijum, kalijum, kalcijum).
Jodirana so
To je podkategorija kuhinjske soli, osim što je dodat jod (5 mg/kg). Morska so obično sadrži jod, međutim, jod, sve dok so ostane u slanim posuđima, sublimira. Zbog mnogih slučajeva problema sa štitnom žlezdom, obogaćivanje soli jodom je nešto što je široko rasprostranjeno u većini zemalja. Takođe sadrži malu količinu šećera, što sprečava oksidaciju joda.
Kamena so
To je najkonzumiranija so na svetu (70%). Čvrsta je i kristalna i ima slan ukus. Uopšte nije higroskopna, sadrži magnezijum, glinu i kalcijumove soli u svom molekulu. Vadi se uglavnom iz planina (Alpi, Himalaji) koje su nekada bile mora i ne postoji hemijski postupak njenog čišćenja.
Himalajska so
Jedna od najpopularnijih soli širom sveta, bledo ružičaste boje. Njena boja je zbog sadržaja gvožđa. Bogata je mineralima i elementima u tragovima kao što su magnezijum, kalijum, bakar i gvožđe i ne sadrži jod. Ima jak ukus i hrskavu teksturu. U odnosu na običnu kuhinjsku so, sadrži istu količinu natrijuma (98%).
Morska so
Prirodni kristali soli koji se sakupljaju ili prirodno iz slanih bazena, nakon isparavanja morske vode zbog sunca i vazduha, ili veštački. To je najrasprostranjenija so u Grčkoj i postoje dve vrste morske soli: prirodna u tankom, grubom i kristalnom obliku i cvet soli.
Cvet soli (Fleur de Sel)
Podkategorija morske soli, uglavnom se proizvodi u regionu Francuske u Gerand. Izuzetno je skupa jer se ručno sakuplja sa površine vode u slanim posuđima i nije prošla nikakav proces prečišćavanja. Bogata je elementima u tragovima i sastoji se od kristala natrijum hlorida, zajedno sa elementima u tragovima kao što su fluor, kalijum, kalcijum i kalcijum.
Crvena so Havaji
Morska so koja ima karakterističnu crvenu terakota boju zbog oksida gvožđa iz vulkanske gline. Ima jaku aromu i ukus. Nije baš rasprostranjena i bogata je elementima u tragovima jer nije prošla nikakav proces prečišćavanja.
Crna so Havaji
Morska so koja sadrži aktivni ugalj, otuda i tamna boja. Pripremljena je na prirodan način, poput crvene soli, i bogata je elementima u tragovima.
U Vita4you možete pronaći so u različitim varijantama i oblicima.
Borba.Info