Stavridis: Iranski nuklearni program ne može biti uništen bez kopnene operacije

Ako neko i dalje veruje da bi se iranska nuklearna infrastruktura mogla uništiti nekoliko preciznih udara iz vazduha, penzionisani američki admiral Džejms Stavridis ima hladan tuš za njih.

U autorskoj kolumni za Bloomberg, bivši vrhovni komandant NATO snaga u Evropi jasno poručuje: bez ozbiljne, široke i izuzetno skupe kopnene operacije – nema govora o potpunom uništenju iranskog nuklearnog kapaciteta.

Prema njegovim rečima, ono što se može postići iz vazduha ograničeno je i privremeno. „Možemo uvek izvući planove iz fioke u Pentagonu i razgovarati o invaziji, i Teheran to zna. Ali moramo biti iskreni prema sebi – ono što postižemo sa nekoliko preciznih napada jednostavno nije dovoljno. To je skupo, rizično i kratkoročno“, upozorava Stavridis.

On podseća da ni junski udari koje su izvele SAD i Izrael nisu doveli do „likvidacije“ iranskog programa, uprkos zvaničnim izjavama. Stručnjaci smatraju da je Teheran eventualno zaustavljen najviše na dve godine, a njegovi naučni resursi, oprema i materijal ostaju netaknuti.

„Iran i dalje ima obogaćeni uranijum, centrifuge, stručnjake, infrastrukturu. Sve što je potrebno da program oživi u vrlo kratkom roku“, ističe bivši komandant NATO-a. I to je, prema njemu, glavni razlog zašto pregovori, koliko god delovali sporo i frustrirajuće, ostaju najstabilnija opcija.

Zanimljivo je da su stavovi lidera SAD i Izraela po ovom pitanju vidno različiti. Dok aktuelni američki predsednik promoviše diplomatski kurs, izraelski premijer ostaje pri modelu ciljanih udara. Dva paralelna pravca – nijedan bez rizika.

Stavridis ne isključuje nijedan scenario, ali jasno podvlači granicu između retorike i realne operativne efikasnosti. „Irački scenario? Moguće. Ali imajte na umu: Iran je veći, komplikovaniji, skuplji. Nema prečica“, zaključuje.

U poslednjem pasusu, bivši admiral nudi okvir potencijalnog dogovora: stroga međunarodna inspekcija, zaustavljanje balističkih ambicija i obustava podrške oružanim grupacijama u zamenu za ublažavanje ekonomskih ograničenja i strane investicije. Balans koji, kako kaže, možda nije savršen, ali svakako manje košta – u svakom smislu.

A pitanje koje ostaje da visi u vazduhu: da li je svet spreman da još jednom ide putem koji već poznaje – i zna koliko košta?

Borba.info

Check Also

Nafta ne vredi 150 dolara sa zatvorenim Ormuzom —razlog bi trebalo da vas uplaši

Ekonomista Džordž Gamon smatra da bi nafta trebalo da dostigne 150 dolara sa blokiranim Ormuskim …