Gabard: Ministarstvo pravde bi trebalo da odluči o eventualnom postupku protiv Obame

Bivši predsednik SAD Barak Obama mogao bi se suočiti s pravnim posledicama zbog optužbi da je, tokom svog mandata, instruisao obaveštajne agencije da manipulišu procenama koje se odnose na izbore 2016. godine.

Prema izjavama direktorke Nacionalne obaveštajne službe SAD Tulsi Gabard, ova pitanja sada su u nadležnosti Ministarstva pravde, koje treba da donese odluku o eventualnom krivičnom gonjenju.

Na brifingu održanom u Beloj kući, Gabard je istakla da je veliki broj dokumenata već prosleđen Ministarstvu pravde i Federalnom istražnom birou (FBI) na dalje razmatranje. Prema njenim rečima, ti dokumenti sadrže dokaze koji ukazuju na ozbiljne nepravilnosti.

– Prosleđivali smo i nastavićemo da prosleđujemo sva ova dokumenta Ministarstvu pravde i FBI-ju radi krivične istrage o implikacijama ovog slučaja – rekla je Gabard.

Na dodatno pitanje da li se to odnosi i na samog bivšeg predsednika Obamu, Gabard je odgovorila potvrdno. – Tako je. Dokazi koje smo otkrili i objavili jasno ukazuju da je predsednik Obama predvodio izradu te obaveštajne procene na način koji nije bio u skladu s internim analizama – izjavila je ona.

Gabard je dodala da su namera i postupci iz tog perioda mogli biti motivisani političkim ciljevima. – Nisam pravnik, ali kada se pogleda namera iza stvaranja netačne obaveštajne procene, koja se kosila sa postojećim procenama više obaveštajnih agencija, može se govoriti o dugotrajnoj i sistemskoj zloupotrebi u pokušaju da se diskredituje tada buduća administracija – navela je ona.

U nastavku obraćanja, Gabard je naglasila da su neki od zvaničnika koji su radili na izveštajima iz tog perioda i dalje zaposleni u američkim bezbednosnim institucijama.

– Neki od njih i danas rade u tim agencijama i potvrdili su naše nalaze da je predsednik Obama dao nalog obaveštajnoj zajednici da sastavi procenu u cilju podrške izgrađenom narativu koji je doveo do višegodišnje kampanje protiv administracije Donalda Trampa – rekla je ona.

Televizijska mreža Foks njuz ranije je izvestila da se u centru pažnje nalazi izveštaj Odbora za obaveštajne poslove Predstavničkog doma iz 2020. godine, koji je deklasifikovan na inicijativu Gabard.

U tom dokumentu se navodi da je Obama, prema navodima odbora, tražio od obaveštajnih službi da u završni izveštaj iz 2017. uključe tvrdnje o navodnoj podršci Rusije kandidaturi Donalda Trampa na izborima 2016. godine.

Kako prenosi Foks njuz, autori tog izveštaja nisu posedovali dokaze o direktnom uticaju Rusije na američki izborni proces. Članovi odbora utvrdili su da su službenici CIA obavestili tadašnjeg direktora obaveštajnih službi Džona Brenana da nema jasnih indikacija da je ruski predsednik Vladimir Putin želeo pobedu Trampa.

Uprkos tome, prema izveštaju, dokument je sastavljen po nalogu Bele kuće i uz, kako se navodi, „neobične instrukcije“ tadašnjeg predsednika i njegovih najbližih saradnika.

Gabard je naglasila da je sledeći korak u ovom procesu na Ministarstvu pravde, koje bi trebalo da proceni da li postoje osnovi za pokretanje postupka. Za sada nije poznato kada bi Ministarstvo moglo da donese odluku.

Borba.info

Check Also

The Hill: Tramp uhvaćen u zamku sa svojim ultimatumom Putinu, a Kina će pobediti

Američki predsednik Donald Tramp, koji je dolaskom na vlast najavio brzo rešavanje ukrajinskog konflikta, suočava …