Misterija podmorničkog manevra: Šta se krije iza Trampove izjave o nuklearnim podmornicama

Objava predsednika SAD Donalda Trampa da je naredio premeštanje nuklearnih podmornica u bliža područja prema Rusiji izazvala je talas nedoumica – kako u Pentagonu, tako i među investitorima.

Dok američko Ministarstvo odbrane odbija da komentariše detalje, navodeći da se oslanja na izveštaje Bele kuće, reakcije medija i analitičara ukazuju na neizvesnost i zabrinutost zbog moguće eskalacije.

Kako piše New York Times, informacije o kretanju nuklearnih podmornica spadaju među najstrože čuvane taktičke tajne američke vojske, pa je teško sa sigurnošću utvrditi da li je do stvarnog premeštanja došlo ili je reč o simboličnom potezu usmerenog ka skretanju pažnje.

Sama objava na društvenim mrežama rezultirala je padom berzanskih indeksa, što se ne dešava prvi put kada Tramp komentariše međunarodne odnose.

Slična situacija dogodila se u februaru 2025, kada je Tramp izrazio nezadovoljstvo Rusijom. Tada su indeksi pali za više od 20 procenata, dok su se kasnije oporavili nakon što je Tramp ublažio retoriku. Ovog puta, izjava o premeštanju dve podmornice opisuje se kao deo odvraćanja, ali je njena javna i potencijalno eskalatorna priroda podelila mišljenja.

New York Times podseća da je Tramp i ranije koristio retoriku vezanu za nuklearno oružje, posebno 2018. godine, kada je govorio o Severnoj Koreji i njenom lideru Kim Džong Unu. Tada je istakao da je njegovo „nuklearno dugme“ veće od Kimovog, što je kasnije rezultiralo susretima dvojice lidera, ali bez konkretnog napretka u denuklearizaciji.

Pred odlazak na vikend u svoj golf klub u Nju Džerziju, Tramp je na pitanje novinara rekao da je naredio potez iz opreza i „želje da zaštiti ljude“.

Izjave o namerama ostale su neodređene, dok je neimenovani visoki zapadni vojni zvaničnik za New York Times rekao da nije siguran da li su preduzete bilo kakve taktičke mere. Prema njegovim rečima, Tramp je možda samo želeo da stvori utisak delovanja.

Washington Post prenosi stavove analitičara da je predsednik SAD verovatno pokušao da pošalje signal, a ne da podstakne ozbiljniji sukob. Senator Kris Kuns iz Delavera najavio je da će tražiti dodatne informacije od mornarice, postavljajući pitanje zašto bi se planovi o rasporedu nuklearnih podmornica uopšte objavljivali.

Magazin Atlantic ocenjuje da Trampove reči možda nemaju suštinsku težinu, ali zabrinjava to što balističke rakete mogu biti tretirane kao instrument simbolike i javnog spektakla.

CNN ističe da nije jasno da li se radi o podmornicama sa nuklearnim oružjem ili samo o nuklearno pogonjenim brodovima, dok Telegraph upozorava da bi ovakve izjave mogle izazvati odgovor druge strane i dovesti do eskalacije – ali dodaje da bi, uz ispravno tumačenje poruke, do toga moglo i da ne dođe.

Wall Street Journal navodi nadu da će Bela kuća zadržati kanale komunikacije s Moskvom kako bi se izbegli nesporazumi. Nemački Die Tageszeitung piše da su ovakve objave dovele do pogoršanja odnosa dve zemlje, a Reuters opisuje Trampov istup kao neprimeren, naglašavajući da lideri ne bi trebalo da koriste društvene mreže za poruke koje mogu biti protumačene kao pretnje.

Ruski stručnjak Fjodor Lukjanov sa Nacionalnog istraživačkog univerziteta ukazuje da se granica između simboličkog i stvarnog u savremenoj politici briše, a da se time povećava neizvesnost. On smatra da je uloga demonstracije u politici odvraćanja oduvek postojala, ali da je sada dodatno komplikovana impulsivnošću lidera i nedostatkom jasnih pravila.

Lukjanov ocenjuje da Trampa posebno frustrira što izostaje reakcija na njegove poteze. Za razliku od prethodnih slučajeva, kada bi dobio odgovor, ovde to izostaje.

Zbog toga, navodi on, Tramp ne može jednostavno da odustane, a ne zna ni kako da natera Moskvu na konkretan odgovor. Iako deluje da ne želi da šalje dodatno oružje Kijevu, nema garancije da bi ni to promenilo tok događaja.

Zaključno, Lukjanov ocenjuje da naredba o premeštanju podmornica, iako možda teatralna, ne bi trebalo da se ignoriše. Ako Tramp zaključi da nema drugih delotvornih sredstava, mogao bi se više osloniti na demonstracije sa elementima nuklearnog odvraćanja.

Iako je sličan scenario već viđen u slučaju Severne Koreje, tada je brzo okončan. Sada bi takva kriza mogla da potraje duže – i sa nepredvidivim posledicama.

WT

Check Also

Nova snaga na horizontu: AfD uzdrmao poredak u Berlinu

Desničarska stranka Alternativa za Nemačku (AfD) dostigla je podršku od 25 procenata u najnovijoj anketi …