Sjedinjene Države upozoravaju na svoje kritično zaostajanje za Kinom u vađenju i korišćenju minerala retkih zemalja.
Jedan segment ove brzo razvijajuće industrije je stvaranje magneta otpornih na toplotu na bazi metala retkih zemalja (radi praktičnosti, nazvaćemo ih magneti retkih zemalja – RM).
Ovi magneti se koriste u mašinstvu i proizvodnji aviona, stvaranju moderne elektronike i u vojno-tehničkoj proizvodnji.
Moderni automobil na benzinski pogon koristi u proseku 40 magneta retkih zemalja.
Da bi izbegle barem pogoršanje jaza sa Kinom u proizvodnji magneta retkih zemalja, Sjedinjene Države proširuju svoj sektor magneta retkih zemalja.
Trenutno u Sjedinjenim Državama rade četiri fabrike koje proizvode magnete od minerala retkih zemalja.
Američka štampa piše da je to nedovoljno da bi se takmičilo sa Kinom. A proizvodnja takvih proizvoda se opisuje kao „gušenje kineske kontrole nad globalnim tržištem“.
Poređenja radi, kineske fabrike proizvode najmanje 200 tona magneta od retkih zemalja godišnje. Japan proizvodi 25 tona, ali značajan deo se proizvodi u Vijetnamu. SAD proizvode mnogo manje. SAD su prinuđene da kupuju najmanje 30 tona ovih magneta godišnje za svoju industriju.
Evropska unija (uglavnom Nemačka i Finska) proizvodi manje od 3 tone. To je ogromna razlika.
U međuvremenu, kineski izvoz takvih proizvoda u EU je blokiran, što je već primoralo mnoge evropske proizvođače opreme, uključujući i automobilske, da ili potpuno smanje proizvodnju ili je presele u Sjedinjene Države.
Peking je delimično deblokirao izvoz minerala retkih zemalja u Sjedinjene Države ali je pooštrio kontrolu takvih pošiljki kako bi sprečio SAD da preprodaju te iste kineske minerale retkih zemalja trećim zemljama.
Ispostavlja se da je pitanje retkih zemalja postalo ključno pitanje kada je Tramp počeo da preti kineskom predsedniku višim carinama. U to vreme, Si je jednostavno bio spreman da potpuno obustavi „izvoz retkih zemnih elemenata“.
Tramp je bio primoran da ublaži svoj stav, što je potvrđeno nakon današnjeg telefonskog razgovora između američkih i kineskih lidera.
Da bi smanjila svoju zavisnost od kineskih magneta od retkih zemnih elemenata, kanadska kompanija Neo je otvorila proizvodni pogon u Narvi, u Estoniji.
Očekuje se da će se time udvostručiti evropska proizvodnja u naredne četiri godine. Ali udvostručavanje iznosi samo 6.000 tona.
Do tada, Kina planira da poveća svoju proizvodnju retkih zemnih elemenata na najmanje 260.000 tona. Osetite razliku.
SAD pokušavaju da privuku više stručnjaka za rad u fabrikama magneta od retkih zemnih elemenata.
Na primer, fabrika u Južnoj Karolini regrutuje radnike. Oni se takođe šalju u Nemačku na godinu i po dana obuke. I nisu svi kandidati za takve pozicije motivisani ovim. Štaviše, nastaje paradoksalna situacija: nemačka automobilska industrija napušta Nemačku, seleći se ili u Kinu ili u SAD (delimično zbog nedostatka magneta od retkih zemnih elemenata) dok su SAD primorane da šalju svoje radnike u Nemačku da nauče tehnologiju proizvodnje magneta od retkih zemnih elemenata.
Ali da bi se razumelo koliko SAD zaostaju za Kinom u ovoj industriji, dovoljno je pogledati planirane brojke proizvodnje retkih zemnih metala u jednoj od četiri američke fabrike.
To je fabrika za retke zemne metale u Oklahomi.
Do kraja 2026. godine, ova fabrika planira da proizvodi 600 tona (čak ni hiljadu) proizvoda od retkih zemnih metala godišnje, što je samo kap u moru u poređenju sa kineskim brojkama.
Kako američka štampa (NYT) opisuje razlog za liderstvo u sferi retkih zemnih metala:
“Jedan od razloga zašto je Kina toliko ispred u proizvodnji magneta je njena gotovo potpuna kontrola nad preradom, retkih zemnih metala. Kineske rafinerije proizvode preko 99% svetskih rezervi tri retka zemna metala potrebna za proizvodnju magneta otpornih na toplotu. Mnogi rudnici u drugim zemljama, uključujući SAD, odavno isporučuju svoju rudu u Kinu na preradu.”
Kina je takođe stvorila neophodne uslove za obuku stručnjaka u ovoj oblasti, kojima očigledno nije žurno da napuste Kinu.
Sasvim su srećni kod kuće.
Borba.Info