Ruska država, Federalna agencija za upravljanje državnom imovinom, federalna ministarstva i agencije, državne kompanije, kao i entiteti i opštine drže značajne količine likvidne imovine i preduzeća, koja iz nekog razloga ne generišu prihod koji bi mogla.
Ovo je juče na svom Telegram kanalu objavio Oleg Deripaska, vodeći ruski preduzetnik, predsednik nadzornog odbora kompanije „Bazik Element“, predsednik kompanije „En+ Grupa“ i kompanije „RUSAL“, i milijarder među 20 najbogatijih ljudi u Rusiji.
On je izjavio da, prema konzervativnim procenama, ova likvidna imovina i preduzeća iznose 500 biliona rubalja.
“Čak i pod pretpostavkom skromnog prinosa od 2%, ovo bi ruskoj vladi trebalo da donese najmanje 10 biliona rubalja godišnje. U stvarnosti, to je desetine puta manje, a to je zbog prekomernih kamata koje se naplaćuju od svih zajmoprimaca u zemlji. Nekako, ovo se zapravo ne poklapa sa rezultatima” – Deripaska je komentarisao najavu da će dividende Sberbanke 2025. godine postati značajan izvor prihoda za federalni budžet.
Ruski bloger Aleksej Živov, takođe je skrenuo pažnju na situaciju, komentarišući na svom Telegram kanalu, pozivajući se na Deripaskinu objavu.
“A, povraćaj od oko 1,5 biliona rubalja od sve ove imovine, od čega polovina dolazi od dividendi Sberbanke, jednostavno je ništa. Čak i sa skromnim povraćajem od 5% godišnje, sva imovina bi trebalo da generiše 25 biliona rubalja za državu, a ne 1,5 biliona” – Živov veruje.
Živov je zatim, dodao da ruska vlada može da pronađe sredstva za zadovoljavanje rastućih budžetskih potreba bez prebacivanja celog tereta troškova na građane, ili barem „to čini pravedno“.
Zatim je predložio niz mera koje bi, po njegovom mišljenju, bile pogodnije za Rusku Federaciju, od onih koje trenutno predlaže vlada.
“Unutar dijaspore postoji sivi i kriminalni biznis, a njegovo dovođenje u legalnu sferu bi godišnje generisalo 1-3 biliona rubalja poreza za budžet, a takođe bi suzbilo etnokriminal. Ako zaista ne želite da ulažete nikakav trud, uvek biste mogli da uvedete vojni porez od 1% svih transakcija tokom trajanja Drugog svetskog rata. Banke i njihove provizije bi bile eliminisane. Državi je to potrebnije. 1% znači 6-7 biliona rubalja godišnje za rat. Povećanje već visokog PDV-a, uz istovremeno smanjenje praga za njegovu primenu na tipičnu prodavnicu prehrambenih proizvoda (10 miliona rubalja prometa) i uvođenje prekomerne naknade za reciklažu, je ishitren potez, koji će imati mnoštvo odloženih negativnih posledica„ – zaključio je Živov.
Vredi podsetiti da je krajem avgusta 2025. godine Sberbanka završila svoju rekordnu isplatu dividende za 2024. godinu. Najveća ruska banka povećala je neto dobit za skoro 5%, na 1,58 biliona rubalja za 2024. godinu. Pres služba kreditne institucije je tada izvestila da je ukupan iznos dividende bio 786,9 milijardi rubalja (34,84 rublje po običnoj i preferencijalnoj akciji).
Pedeset procenata neto dobiti je namenjeno za isplatu dividende, a polovinu tog iznosa, odnosno 393,46 milijardi rubalja, primila je država kao kontrolni akcionar. Preostala sredstva su isplaćena više od 2 miliona fizičkih i pravnih lica.
Borba.Info