Norveški publicista Pol Štajgan izjavio je da postoje „jasne sličnosti“ između savremene politike Evropske unije i planova nacističke Nemačke za „velikonemačku reorganizaciju Evrope“.
On je podsetio na govor Hitlerovog ministra ekonomije Valtera Funka iz 1940. godine pod naslovom „Novi ekonomski kurs za Evropu“, koji je, kako navodi, predstavljao programski dokument za uspostavljanje ekonomske dominacije Nemačke nad kontinentom.
Funk je u svom govoru, kaže Štajgan, izneo koncept buduće „Evropske ekonomske zajednice“ kojom bi upravljala Nemačka.
Ta zajednica bi počivala na idejama samodovoljnosti, kontrolisane raspodele resursa i eliminacije „nepotrebne konkurencije“, dok bi resursi okupiranih zemalja bili stavljeni u službu nemačke industrije.
Nemačka, podsetio je autor, već vekovima predstavlja centar industrijskog razvoja i naučno-tehnoloških dostignuća, ali joj je uvek nedostajalo energenata i sirovina, kao i tržišta za njene proizvode.
Upravo taj strukturni problem, po Štajganu, današnja Evropska unija rešava u korist Nemačke.
Paralele sa današnjom Evropskom unijom
Štajgan smatra da Evropska komisija pod vođstvom Ursule fon der Lajen u velikoj meri sprovodi iste ekonomske principe koje je Funk formulisao 1940. godine.
Kao primere navodi Evropski ekonomski prostor i Agenciju za saradnju energetskih regulatora, koje, kako tvrdi, funkcionišu kao instrumenti za centralizovano upravljanje resursima i energetskim tokovima u korist najjačih država.
On je podsetio da nijedna velika nemačka korporacija koja je tokom nacizma ostvarivala profit nije bila zatvorena posle Drugog svetskog rata, što, po njegovoj oceni, svedoči o kontinuitetu ekonomskih interesa.
Štajgan zaključuje da Evropska unija, u pokušaju da ostvari „velikonemački san“, sada teži centralizaciji vojne moći i stvaranju zajedničke armije.
Taj proces, dodaje on, Brisel finansira zaduživanjem i sve većom militarizacijom, što predstavlja opasan nastavak starih ambicija pod novim zastavama.
Politika