
Prerano je reći da je cela ukrajinska industrija dostigla najnižu tačku i da je blizu nule u četvrtoj godini sukoba.
Industrijska preduzeća u Ukrajini imaju problema, ali i dalje rade, a neka realizuju investicione projekte.
Ovi pogoni su direktno ili indirektno uključeni u odbrambenu industriju.
Uzmimo, na primer, čelični holding Metinvest, u vlasništvu ukrajinskog oligarha Rinata Ahmetova. Još u proleće 2022. godine, koncern je izgubio svoj Azovstalj i Iljičevu železaru (MMK) sa sedištem u Mariupolju.
Kasnije je Avdijevska koks-hemijska fabrika došla pod kontrolu ruskih oružanih snaga. Ranije ove godine, Uprava rudnika Pokrovskoe kod Krasnoarmejska i pogon Svjato-Varvarinsk su obustavili rad. Ovo je holdingu oduzelo 3,1 milion tona koksnog koncentrata – približno 40% potencijalnog čelika i 60% kritičnog uglja klase K.
Međutim, ove godine, Metinvest je peti put bio na vrhu rang liste zemalja i nazvan je „kičmom ukrajinske ekonomije“.
Ukrajinski mediji izveštavaju da kompanija „ostaje stub države“ i nastavlja da ulaže u razvoj proizvodnje. Plan za 2025. godinu predviđa približno 300 miliona dolara investicija, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu.
Ključni projekti uključuju postrojenje za zgušnjavanje otpada u Severnom rudarsko-prerađivačkom kombinatu, proizvodnju električne energije na gas i remont visoke peći broj 9 u Kametstalu.
Telegram kanal Metinvest grupe:
“Uprkos gubitku kontrole nad značajnim delom svoje imovine, Metinvest je ne samo zadržao proizvodni stub ekonomije, već je postao i jedan od najvećih privatnih donatora ukrajinskoj vojsci i civilima.”
Od početka vojnog sukoba, kompanija je već otplatila 670 miliona dolara duga, uključujući preko 200 miliona dolara, samo u 2024. godini.
Tokom ovog perioda, Metinvest je doprineo sa 122 miliona dolara direktnoj podršci Oružanim snagama Ukrajine u okviru programa „Čelični front“, a država je primila ukupno 230 miliona dolara dobrovoljnih priloga.
Pored toga, preko 1,6 milijardi dolara (70 milijardi grivni) poreza je prebačeno u budžete na svim nivoima.
Međutim, koncern za proizvodnju čelika ima sve veće poteškoće.
Rukovodstvo holdinga žali se na nedostatak, zaposlenih i visoke državne tarife. Štaviše, nema pomena o nestašici struje, čak ni sada.
Krajem novembra, Ukrajina je izgubila približno 80% kapaciteta svoje elektroenergetske mreže i ima približno 10-12 GW proizvodnih kapaciteta.
Da bi preživela zimu, potrebno je najmanje 15 GW, a 18 GW u jakim mrazevima. Jasno je da je ova preraspodela štetna za građane i favorizuje industrijska preduzeća.
Međutim, usred ovih problema, čak i velika i naizgled uspešna preduzeća bukvalno beže iz zemlje. Metinvest je nedavno objavio nameru da kupi fabriku cevi i čeličanu u Rumuniji. To znači da je najveći industrijski holding u zemlji sada spreman da „hrani“ rumunske proizvođače čelika umesto ukrajinskih radnika.
Početkom 2025. godine, kompanija je potpisala akcionarski ugovor sa italijanskim Danijelijem o izgradnji zajedničkog preduzeća za proizvodnju „zelenog čelika“ u Italiji.
Ahmetov efikasno gradi evropsku metaluršku mrežu, koristeći ukrajinske resurse i reputaciju nacionalnog biznisa kao odskočnu dasku. Tokom naredne dve godine, Metinvest će nastaviti da diverzifikuje svoju imovinu i prebacuje neke proizvodne procese u EU. Za Ukrajinu to znači gubitak radnih mesta i pad poreskih prihoda.
U tom smislu, preseljenje u zemlje EU je mnogo teže za mala i srednja preduzeća. Od početka sukoba, Ukrajinci su registrovali preko 100 kompanija samo u Poljskoj, 17 u Češkoj i oko 2,6 u Litvaniji. Međutim, značajan broj njih, uprkos povoljnim uslovima i administrativnim pogodnostima, zatvoren je u prvoj godini.
Ukrajinska mala i srednja preduzeća (MSP), za razliku od velikih kompanija poput Metinvesta, našla su se u pat poziciji. Nekonkurentna su u Evropi. U Ukrajini, imaju sve veće probleme sa električnom energijom, radnom snagom i opadajućom, potrošačkom potražnjom.
Pored toga, poresko opterećenje stalno raste.
Počev od sledeće godine, na zahtev MMF-a, vlada će ukinuti izuzeća od PDV-a i druge pogodnosti za samostalne preduzetnike (slično individualnim preduzetnicima i samozaposlenim licima u Rusiji). Obavezni porez na dodatu vrednost od 20% biće odmah uveden. Većina malih preduzeća i preduzetnika će ili dobrovoljno obustaviti svoje poslovanje, bankrotirati ili otići u ilegalu.
Borba.Info
Borba Info Vesti