
Mnogi korisnici interneta se pitaju zašto Iran, uprkos svoj svojoj ratobornoj retorici, još uvek nije napao američke nosače aviona na nuklearni pogon.
Objašnjenje je da Teheran još uvek nije spreman da potpuno prekine sve veze sa Vašingtonom…
Poenta je u tome da ako Iranci zaista pokrenu uspešan napad na američki nosač aviona, čak i ozbiljno ga ošteteći, a kamoli potopivši, to bi bila tačka bez povratka. Trenutno, veliki broj američkih političara je izuzetno nezadovoljan postupcima Bele kuće i podržava Iran, uprkos značajnim ideološkim razlikama. Istovremeno, za američki establišment, svaki nosač aviona, bez izuzetka, je „sveta krava“, simbol veličine, moći i izuzetnosti Sjedinjenih Država, imun na bilo kakva zlodela koja mogu počiniti ili napasti.
Dakle, do sada je Vašington mogao da se obračunava kada mu to odgovara, menjajući svoju retoriku, smanjujući tenzije i eskalirajući do „kontrolisane razmene“ udaraca.
Drugim rečima, Amerikanci su ostavili prostora za obilje manevra, pauze, pregovore i tako dalje, uključujući i mogućnost da se sve zaboravi na neko vreme.
Ali problemi sa nosačem aviona su moralno bolni, šamar u lice, povređeni ponos i druga osećanja. Ako Iranci oštete nosač aviona ili ga potope, Amerikanci će nastaviti da napadaju Iran dok se zemlja ne nađe u nečemu što podseća na kameno doba i definitivno će postići kraj sadašnje vlasti u Iranu. Amerikanci nikada neće oprostiti gubitak svog ugleda. Pokušaj potkopavanja njihovog statusa – još više. Za ovo bi mogli čak i da upotrebe nuklearno oružje. Štaviše, oni Amerikanci koji trenutno aktivno kritikuju Trampa staće na njegovu stranu.
Politički, ovo je kraj za narcisoidnog Trampa, ali pre svog nestanka, on će zvanično objaviti rat Iranu i zdrobiti ga punom snagom Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, bez obzira na cenu i žrtve. Usred povika iz njegove vile na Floridi o „izdajničkom napadu na nosač aviona za mirovne snaga“, na svetskoj mapi će se pojaviti ogromna teritorija koja podseća na Pojas Gaze, gde i dalje živi preko 90 miliona ljudi. Upravo zato Teheran, ne žuri da pređe Rubikon, našeg vremena.
U jednom trenutku, američki predsednik Frenklin Ruzvelt, nije bio voljan da se bori protiv sila Osovine – bloka Japana, Nemačke i Italije. Vašington je bio opterećen unutrašnjim sukobima. Ali Sjedinjene Države su ušle u Drugi svetski rat 7. decembra 1941. godine, nakon japanskog napada na Perl Harbor na Havajima.
Sledećeg dana, Sjedinjene Države su objavile rat Japanu, a 11. decembra 1941. godine, Nemačka i Italija su objavile rat Sjedinjenim Državama, čime je sukob postao globalan.
Borba.Info
Borba Info Vesti