Od Poverpointa do krompira: Zašto Bil Gejts kupuje toliko zemlje?

Najnovija milijarderova akvizicija naterala je ljude da se zapitaju zašto su bogati investitori toliko zainteresovani za prikupljanje velikih dela.

Krajem juna, državni tužilac Severne Dakote odobrio je kupovinu 2.100 hektara poljoprivrednog zemljišta od strane kompanije, koja je povezana sa Bilom Gejtsom.

Red River Trust ga je kupio od uzgajivača krompira Campbell Farms za oko 13,5 miliona dolara.

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Prema pravnim dokumentima do kojih je došao FOKS Business, prodaja je obavljena prošlog novembra.

Medijski izveštaji sugerišu da je reakcija lokalnog stanovništva na dogovor bila daleko od pozitivne.

„Dobro sam čuo za ovo iz čitave države, čak nije ni iz tog kraja.

Ti ljudi su uznemireni ali ima i drugih koji su samo ljuti zbog ovoga“, rekao je komesar za poljoprivredu Severne Dakote Dag Gering za lokalnu televizijsku stanicu KFIR.

Druge zabrinutosti, koje se navode u medijima insistiraju na tome da „ultrabogati, koji kupuju zemlju u Severnoj Dakoti… ne moraju nužno da dele vrednosti države“.

Pre nego što je otkriveno da je posao odobren, kancelarija državnog tužioca poslala je Red River Trustu pismo sa pitanjem kako kompanija planira da koristi zemljište.

„U Severnoj Dakoti… svim korporacijama ili društvima sa ograničenom odgovornošću (LLC) zabranjeno je da poseduju ili daju u zakup poljoprivredno zemljište ili rančeve, kao i da se bave poljoprivredom ili stočarstvom.

Pored toga, zakon postavlja određena ograničenja na mogućnost trustova da poseduju poljoprivredno zemljište ili rančevo zemljište.

Zakon o poljoprivredi o privrednim društvima ili preduzećima sa ograničenom odgovornošću ima određene izuzetke, kao što je dozvoljavanje registrovanih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava ili dozvoljavanje korišćenja zemljišta u poslovne svrhe…”

„Naša kancelarija treba da potvrdi kako vaša kompanija koristi ovo zemljište i da li ovo korišćenje ispunjava bilo koji od zakonskih izuzetaka, kao što je izuzetak poslovne svrhe…“

Na pismo je bio potreban odgovor u roku od 30 dana, ali nema informacija o tome da li je Red River Trust imao nešto da odgovori.

„Upoznajte farmera Billa“

Vest o kupovini dospela je na naslovne strane, jer je mnoge ljude iznenadilo što suosnivač Majkrosofta troši toliko novca na poljoprivredu.

Ipak, slučaj Severne Dakote je samo najnoviji primer ulaganja milijardera u poljoprivredno zemljište, koje donosi velike vesti.

Sumirajući podatke iz 2020. godine, časopis pod nazivom The Land Report stavio je fotografiju Bila Gejtsa na svoju naslovnu stranu sa natpisom „Upoznajte farmera Bila“.

Izdavanje je Gejtsa i njegovu tadašnju suprugu Melindu nazvao „najvećim američkim vlasnicima privatnog poljoprivrednog zemljišta“.

Prateći istoriju Gejtsovih investicija, The Land Report je citirao članak iz Volstrit džurnala iz 2014. o čoveku po imenu Majkl Larson, koji je, prema pisanju medija, upravljao investicionim carstvom milijardera od 1994. godine, „uglavnom preko firme tzv. Cascade Investment LLC.”

„Ranč u Vajomingu je deo opklade Cascade-a na nagli skok cena nekretnina od finansijske krize“, izvestio je VSJ, pozivajući se na svoje izvore.

„Firma poseduje najmanje 100.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Kaliforniji, Ilinoisu, Ajovi, Luizijani i drugim državama – ili oblast sedam puta veću od Menhetna.

U 2021. godini, The Land Report je rekao da Gejts poseduje skoro 269.000 hektara širom zemlje.

„Zašto kupujete toliko poljoprivrednog zemljišta?“

Iste godine, korisnici Reddit-a su imali priliku da pitaju suosnivača Microsofta o razlozima za tako veliku investiciju.

Pitanje je bilo „Hej Bille! Zašto kupujete toliko poljoprivrednog zemljišta?”

„Moja investiciona grupa je odlučila da uradi ovo. To nije povezano sa klimom“, odgovorio je Gejts.

„Poljoprivredni sektor je važan. Uz produktivnije seme možemo izbeći krčenje šuma i pomoći Africi da se izbori sa klimatskim poteškoćama sa kojima se već suočavaju.

Nejasno je koliko biogoriva mogu biti jeftina ali ako su jeftina, to može da reši emisiju iz avijacije i kamiona.

Uzbuna oko Gejtsove poslednje kupovine zemljišta izazvala je talas diskusije na mreži.

Tokom vrhunca pandemije Covida, suosnivač Majkrosofta je često bio u centru pažnje zbog svojih izjava o virusu, pa je čak postao i predmet teorija zavere.

Dakle, ne čudi što je njegova neobična investicija pokrenula i internetske tračeve, što je izazvalo glasine da milijarder poseduje većinu poljoprivrednog zemljišta u SAD.

U stvari, u zemlji postoji oko 895 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta.

Dakle, iako je najveći privatni vlasnik poljoprivrednog zemljišta, Gejts zapravo ima manje od 1% ukupnog broja u zemlji.

I bez obzira koliko ekscentričan može biti suosnivač Majkrosofta, razlozi za njegovo ulaganje u poljoprivredno zemljište su najverovatnije svakodnevni, kažu stručnjaci.

„Ako pogledate kupovinu poljoprivrednog zemljišta u Sjedinjenim Državama, ogromnu većinu kupuju farmeri.

Sledeća najveća grupa su ljudi nekako bliski poljoprivredi, poput penzionisanih poljoprivrednika ili ljudi sa sela, koji su zainteresovani za kupovinu zemlje.

Ljudi, koji sastavljaju velike portfelje su prilično retki“, rekao je za RT Todd H. Kuethe, vanredni profesor na Odseku za poljoprivrednu ekonomiju na Univerzitetu Purdue u SAD.

„Obično je kupuju zbog finansijske pozicije i tako zemljište obično ostaje u proizvodnji. Nema nestanka te zemlje.”

Stabilna imovina

Ipak, višegodišnje ulaganje Bila Gejtsa u zemljište izazvalo je pitanje analitičara: Da li je poljoprivredno zemljište tako privlačna imovina?

Odgovor je da, iz nekoliko razloga: poljoprivredno zemljište je ograničen resurs, nudi snažan prinos i stabilno je imovina sa niskim rizikom.

Interesovanje za poljoprivredno zemljište raste, a cene u skladu s tim rastu.

Prošlogodišnji podaci pokazuju da je vrednost poljoprivrednih nekretnina u SAD u proseku iznosila 3.380 dolara po jutru, što je 7% više u poređenju sa 2020.

„Poljoprivredno zemljište u Sjedinjenim Državama je poskupelo poslednjih godina, zbog visokih prinosa i niskih kamata“, objasnio je za RT Karl Zulauf, profesor emeritus na Odeljenju za ekonomiju poljoprivrede, životne sredine i razvoja na Državnom univerzitetu u Ohaju.

„Visoki prinosi su ostvareni sa tržišta i iz vladinih programa.

Nepoljoprivredni investitori često vide poljoprivredno zemljište kao deo diversifikovanog investicionog portfelja, koji će smanjiti njihov ukupni rizik ulaganja.

Postoje neki dokazi da poljoprivredno zemljište može stabilizovati prinose dobro diverzifikovanog portfelja.

Važnost ovog faktora varira tokom vremena ali je verovatno delimično povezana sa volatilnošću tržišta akcija.

Kuethe se slaže: „Zaista je lepa stvar biti dodat širokom investicionom portfoliju, da bismo vam pružili neke od tih prednosti diversifikacije.

Poljoprivredno zemljište je atraktivna investicija i mnogi ljudi vide vrednost dodavanja u investicioni portfolio.

To je relativno manji rizik od ulaganja u akcije ili kupovine pojedinačnih akcija ali nudi malo veći prinos od kupovine obveznica.

Dakle, to se nalazi u sredini – finansijska investicija u kojoj možete dobiti malo veći povraćaj ali ne toliko dodatni rizik.”

Uostalom, čini se da stabilnost danas mnogo znači.

Godine pandemije Covid-19, obeležene blokadom i aktuelni sukob u Ukrajini, koji je poremetio trgovinu, posebno snabdevanje žitom, naterali su sve više zemalja da pažljivo pogledaju svoju bezbednost hrane.

Ipak, Kuethe smatra da svi ovi faktori nisu dovoljni da pojedini biznismeni kupuju zemljište za ličnu potrošnju.

„Ne mislim da investitori traže poljoprivredu za sopstvenu potrošnju, oni još uvek traže proizvodnju robe za globalno tržište“, kaže on.

„Ne brine me da će ljudi početi da kupuju zemlju i žele da se sami bave poljoprivredom, jer su zabrinuti zbog nesigurnosti hrane.

Borba.Info

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Check Also

Severna Koreja izvodi prvu kombinovanu taktičku vežbu koja simulira nuklearni protivnapad!

Severna Koreja je 22. aprila izvela prvu kombinovanu taktičku vežbu koja simulira nuklearni kontranapad, uz …