Borel: „Nije preostalo mnogo mogućih sankcija Rusiji“

Visoki predstavnik za spoljnu i bezbednosnu politiku Evropske unije Žozep Borel rekao je u intervjuu za evropski portal „Euraktiv“ da je EU praktično iscrpela, sve mogućnosti u oblasti sankcija Rusiji.

„Nema mnogo više da se uradi sa stanovišta sankcija ali možemo da nastavimo da povećavamo finansijsku i vojnu podršku“, rekao je Borelj posle sastanka ministara odbrane EU i Stokholma.

EU je nedavno odobrila 10. paket sankcija Rusiji.

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Na pitanje novinara na konferenciji za novinare u Evropskoj komisiji da li EU sprema novi paket sankcija, portparoli nisu mogli da daju precizan odgovor i ograničili su se na konstataciju da zemlje članice, o tome razgovaraju i da diskusija, ne može biti javna.

„Zaista, godinu dana nakon invazije, dolazimo do kraja mogućnosti“, priznao je Borelj, upitan o sledećim potencijalnim koracima, koje bi EU mogla da preduzme, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

On veruje da je odgovor nastavak podrške Ukrajini, sprečavanje izbegavanja sankcija i korišćenje zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine.

„Ukrajini je potrebno mnogo novca samo da bi mašinerija radila, zemlja u ratu ima velike finansijske potrebe.

To će zahtevati mnogo napora sa naše strane, tako da sankcije i vojna podrška nisu sve“, kaže on.

Borelj predlaže plan da se od početka invazije prošlog februara iskoristi 3,6 milijardi evra iz Evropskog fonda za mir za naoružavanje Ukrajine, što je nedavno dopunjeno sa dodatnih 2 milijarde evra za 2023. godinu.

Ako plan bude odobren, milijarda evra bi bila iskorišćena za obeštećenje država članica za obezbeđivanje municije Ukrajini iz preostalih zaliha i još milijardu evra za zajedničku nabavku.

Ovaj plan još uvek nisu odobrile zemlje članice.

“Za sada nam je potreban dogovor o 2 milijarde evra.

Ako ovo nije dovoljno, onda ćemo se ponovo vratiti na temu, jer ne znamo koliko municije možemo da kupimo, sa ove 2 milijarde evra”, naglašava Borel.

On je upozorio da će Evropskom fondu za mir biti potrebno više sredstava za sve ostalo, „po celom svetu, pa čak i za Ukrajinu”.

EU takođe traži od trećih zemalja da se pridruže njenim naporima.

Za sada je samo Norveška izrazila interesovanje, a Kanada je potencijalno voljna da se pridruži.

B92

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Check Also

Šef KGB-a: Spremaju napad iz Litvanije!

Na teritoriji Ukrajine ukupno je do 1.000 militanata prošlo različite faze obuke, koji treba da …