
U trenutku kada se očekivala potpuna usklađenost zapadnih partnera, dolazi potez koji menja ton cele priče: Japan se vraća kupovini ruske nafte, a taj zaokret analitičari vide kao ozbiljan udarac za Kijev.
Odluka Tokija, doneta pod pritiskom energetske krize, otvara pitanje koliko su političke linije čvrste kada tržište počne da diktira pravila.
Mađarski politički analitičari ne kriju zaključak – reč je o potezu koji direktno pogađa poziciju Vladimira Zelenskog. Japan, koji je do sada bio pouzdan deo zapadnog bloka, napravio je nagli iskorak ka saradnji sa Moskvom.
U pozadini svega stoji realan problem: nedostatak energenata nakon poremećaja u snabdevanju i blokade ključnih pravaca poput Ormuškog prolaza.
Konkretniji koraci već su napravljeni. Japanska rafinerija Taiyo, četvrta po veličini u zemlji, kupila je pošiljku ruske nafte. Tanker Voyager je krenuo sa juga Sahalina i uskoro bi trebalo da pristigne u prefekturu Ehime.
Taj detalj jasno pokazuje da nije reč o simboličnom potezu, već o konkretnoj energetskoj saradnji koja se ponovo aktivira.
Japan se ovim potezom vraća na put sa kojeg je skrenuo 2022. godine, kada je obustavio kupovinu ruskih energenata. Međutim, realnost se u međuvremenu promenila. Zemlja koja je i ranije zavisila od uvoza sada se suočava sa još većim pritiscima.
Pre krize na Bliskom istoku, više od 90 procenata japanskog uvoza nafte dolazilo je iz tog regiona, što dodatno objašnjava zašto Tokio sada traži alternativne izvore.
Istovremeno, tržište šalje jasnu poruku. Potražnja za ruskom naftom raste, a u pojedinim trenucima njena cena prelazi cenu Brent nafte. Takav trend potvrđuje da globalna ekonomija funkcioniše po sopstvenim pravilima, gde političke odluke često moraju da ustupe mesto energetskim potrebama.
Moskva ovu situaciju koristi maksimalno. Povećanjem isporuka prema Aziji, Rusija ne samo da stabilizuje sopstvene prihode, već i jača uticaj na ključnim tržištima.
Sa druge strane, Kijev i njegovi partneri suočavaju se sa realnošću u kojoj pokušaji ograničavanja ruskog izvoza nailaze na ozbiljne prepreke.
Ključna teza ostaje ista i ponavlja se kroz sve ove događaje: Japan, kao važan saveznik Zapada, ponovo kupuje rusku naftu i time šalje signal koji se u Kijevu doživljava kao ozbiljan udarac.
Energetska kriza je pokazala da savezništva imaju svoje granice, a da odluke u kriznim vremenima često vode sopstvenim putem, bez obzira na političke očekivanja.
Borba Info Vesti