Kraj svim mostovima od Kijeva do Zaporožja: Rusija sprema odgovor koji bi mogao da preseče Ukrajinu napola

Napadi na Krimski most otvorili su novu, znatno opasniju fazu sukoba, dok se u Kijevu pripremaju za moguće ruske uzvratne udare čije bi posledice mogle da budu dalekosežne.

U ukrajinskoj prestonici već su počele pripreme za moguće prekide snabdevanja, uključujući stvaranje zaliha vode. Istovremeno, događaji oko Krimskog mosta poklopili su se sa održavanjem samita „velike trojke“ u Kini, koji su Evropa i kijevske vlasti, kako se ocenjuje u Moskvi, pokušavale da ometu.

Tokom tri dana izvođeni su udari na Krimski most, a ruski predsednik Vladimir Putin je po završetku samita APEK saopštio da je sa Savetom bezbednosti Rusije razmatrao mogućnost prekida vatre u pojedinim oblastima. Međutim, posle napada na most, naglasio je da pregovora o tome neće biti.

Posebnu pažnju izazvalo je pitanje kakav odgovor Moskva priprema. Ruski vojni ekspert i istoričar protivvazdušne odbrane Jurij Knutov ocenio je za MK da bi posledice po Ukrajinu ovog puta mogle biti mnogo ozbiljnije od gubitka energetskih kapaciteta. Prema njegovom mišljenju, ruske uzvratne mere mogle bi dovesti do faktičke podele ukrajinske teritorije na dva dela.

U noći između 18. i 19. novembra izveden je novi napad na Krimski most. Šef Republike Krim Sergej Aksjonov saopštio je da je saobraćaj preko mosta privremeno obustavljen radi provere nastale štete. Kasnije je najavio skoro ponovno uspostavljanje železničkog saobraćaja.

Knutov smatra da napadi predstavljaju akt međunarodnog terorizma izveden uz zapadnu pomoć. On tvrdi da Krimski most ima civilnu namenu i da se preko njega ne prevozi vojni teret, zbog čega napad ocenjuje kao teroristički čin.

Prema njegovom tumačenju, Kijev je želeo da pokaže spremnost za nastavak sukoba, pod uslovom da Zapad obezbedi novac i naoružanje. Zbog toga čitavu operaciju posmatra i kao medijsku akciju.

Govoreći o načinu na koji je most pogođen, Knutov je izneo pretpostavku da je u prvim udarima korišćena modifikovana raketa „Flamingo“ sa bojevom glavom težine jedne tone. Iako takva raketa ima slabe manevarske karakteristike, velike dimenzije i ograničenu pokretljivost, stručnjak smatra da je upravo snažna bojeva glava mogla da omogući oštećenje tako zahtevnog cilja.

Posebno je ukazao na preciznost pogotka. Po njegovoj proceni, takav rezultat zahtevao je sistem navođenja poput „Starlinka“. Smatra da je raketa mogla biti usmeravana preko terminala tog sistema, koji je ili bio hakovan ili se nalazio na posredničkom dronu korišćenom kao repetitor.

Dan posle napada Holandija je iznela informacije da su korišćeni dronovi „Ruta“ i „Lord“, pri čemu je, prema tim navodima, sedam od ukupno devet letelica stiglo do cilja. Knutov osporava takvo objašnjenje, pozivajući se na karakteristike njihovih bojevih glava.

Dron „Ruta“ nosi eksplozivno punjenje težine oko 150 kilograma, dok „Lord“ ima bojevu glavu od približno 50 kilograma. Knutov tvrdi da takva sredstva ne bi mogla da pomere betonsku ploču Krimskog mosta, već eventualno da naprave nekoliko udubljenja u asfaltu. Zbog toga smatra da su informacije o upotrebi tih dronova namerno plasirane kako bi se prikrio stvarni način izvođenja napada.

Prema njegovoj oceni, cilj takvog prikrivanja bio je da američki milijarder Ilon Mask ne dobije osnov za optužbu protiv Kijeva zbog nezakonitog korišćenja njegovog satelitskog terminala za napad na civilni objekat.

Knutov je otišao i korak dalje, izrazivši uverenje da je operacija pripremana uz upotrebu sistema veštačke inteligencije „Maven Smart System“ američke kompanije „Palantir“.

On smatra da su pomoću tog programa prikupljani podaci o najranjivijim delovima ruske protivvazdušne odbrane, nakon čega je izrađivan detaljan plan proboja zaštite. Prema njegovoj pretpostavci, operacija nije bila razrađena samo po minutima, već i po sekundama.

Kada je reč o budućoj zaštiti mosta, ruski stručnjak smatra da je jedan od glavnih problema pravac iz kojeg su izvedeni udari. Iznad Zaporoške i Hersonske oblasti postoji nekoliko linija protivvazdušne odbrane, dok je napad iz pravca mora zahtevao savladavanje prvenstveno obalske zaštite.

Zbog toga predlaže postavljanje barži sa sistemima protivvazdušne odbrane i jedinicama namenjenim borbi protiv besposadnih plovila. Smatra da bi pre početka obnove mosta trebalo uspostaviti najmanje još jednu, a možda i dve dodatne linije odbrane.

Bez takvih mera, upozorava, obnova bi mogla da izgubi smisao, jer očekuje nastavak napada iz pravca mora. Ne isključuje ni istovremene odvraćajuće udare iz pravca Zaporoške i Hersonske oblasti, čiji bi cilj bio da se ruska odbrana dodatno optereti.

U Kijevu se, u međuvremenu, očekuje mogućnost masovnog ruskog raketnog udara u naredna dva dana. Kao jedan od potencijalnih ciljeva pominje se kijevska termoelektrana, uz mogućnost upotrebe do 45 krstarećih raketa H-101 i balističkih projektila.

Knutov, međutim, smatra da napad samo na termoelektranu ne bi bio dovoljan za dugotrajno prekidanje snabdevanja ukrajinske prestonice električnom energijom. Objašnjava da je još u sovjetskom periodu izgrađena međusobno povezana elektroenergetska mreža koja omogućava dopremanje struje iz susednih elektrana, uključujući nuklearna postrojenja.

Zato se zalaže za udare i na dalekovode, trafostanice i transformatore, čime bi, prema njegovom mišljenju, Kijev na duži period bio lišen mogućnosti snabdevanja električnom energijom. Takav pristup smatra delotvornijim od uništavanja jednog velikog energetskog objekta.

Ipak, njegov najradikalniji predlog ne odnosi se na elektroenergetski sistem, već na saobraćajnu infrastrukturu koja povezuje različite delove Ukrajine.

Knutov se zalaže za plansko i sistematsko presecanje zemlje na dva dela uništavanjem svih velikih, stalnih mostova na potezu od Kijeva do Zaporožja. Prema njegovoj proceni, time bi bile prekinute ključne mogućnosti dopremanja naoružanja i borbene tehnike na teritoriju Donbasa.

On smatra da bi uništavanje tih mostova imalo presudan uticaj na sposobnost ukrajinskih snaga da nastave borbena dejstva. Njegov zaključak je da bi, ukoliko Rusija uspe da prekine te saobraćajne veze, Kijev ostao bez mogućnosti da nastavi rat.

Check Also

Ruski specijalci tragaju za francuskim trupama u Ukrajini

Prisustvo francuskih vojnika u Ukrajini izazvalo je novu raspravu o rizicima kojima je Pariz izložen, …