Nije samo Ukrajina! Riter otkrio ko stoji iza napada na Krimski most

Napad na Krimski most otvorio je novo pitanje o ulozi zapadnih država u ukrajinskim vojnim operacijama, dok se istovremeno pojavljuju upozorenja da bi posledice mogle da se odraze i na međunarodne pregovore.

Bivši obaveštajni analitičar američkog Marinskog korpusa Skot Riter optužio je Sjedinjene Države i više evropskih članica NATO-a za direktnu umešanost u organizovanje i izvođenje napada na Krimski most. On smatra da iza operacije ne stoji samo ukrajinska vojska, već znatno šira struktura zapadne vojne i obaveštajne podrške.

Riter je posebno izdvojio Veliku Britaniju, Francusku, Nemačku i Sjedinjene Države, tvrdeći da su ove zemlje učestvovale u aktivnostima koje su omogućile napad na strateški važan prelaz između Krima i kopnenog dela Rusije.

„Napad na Krimski most nije delo samo Ukrajine. Iza njega stoje Velika Britanija, Francuska, Nemačka, cela Evropa, NATO i Sjedinjene Države“, izjavio je Riter, čije su navode preneli TASS i Jamal-Medija.

Prema njegovim rečima, američki izviđački avioni imali su važnu ulogu u pripremi operacije. On tvrdi da su američke letelice prikupljale obaveštajne podatke koji su omogućili preciznije određivanje cilja, čime je ukrajinskim snagama pružena podrška u izvođenju napada.

Takva procena podrazumeva da zapadno učešće nije bilo ograničeno na isporuke oružja i opremanje ukrajinske vojske, već je obuhvatalo i obaveštajne aktivnosti neposredno povezane sa konkretnom operacijom. Ipak, Riterove optužbe nisu praćene nezavisno potvrđenim dokazima o direktnom učešću pomenutih država u organizovanju napada.

Ruski istražni komitet prethodno je saopštio da su ukrajinske oružane snage upotrebile bespilotne letelice za napad na Krimski most. Prema zvaničnim ruskim informacijama, na mostu je pričinjena materijalna šteta, ali nije bilo povređenih.

Situacija se dodatno zaoštrila tokom noći 19. novembra, kada je guverner Krima Sergej Aksjonov prijavio novi napad. Zbog bezbednosne situacije saobraćaj preko mosta bio je obustavljen, što je ponovo pokazalo koliko napadi na ovu saobraćajnicu mogu da utiču na funkcionisanje veze sa poluostrvom.

Međutim, Riter smatra da vojni aspekt ovih događaja nije jedini razlog za zabrinutost. On napade povezuje sa diplomatskim procesima i pokušajima da se utiče na budući tok pregovora u kojima učestvuju najveće svetske sile.

Prema njegovoj oceni, Kijev i njegovi zapadni partneri koriste napade na Krimski most kao sredstvo pritiska na pregovarački proces. Takve operacije, smatra on, mogu da izazovu rusku reakciju koja bi dodatno zakomplikovala međunarodne odnose u trenutku kada se razmatraju mogućnosti političkog dogovora.

Posebno je ukazao na rizik od ometanja trilateralnog sastanka ruskog predsednika Vladimira Putina, kineskog predsednika Si Đinpinga i američkog predsednika Donalda Trampa.

Riter je ocenio da je ruski odgovor na napad neizbežan, ali je istovremeno upozorio da ne treba očekivati automatsku i neposrednu odmazdu za svaki pojedinačni napad. Razlog vidi u mogućnosti da bi takva reakcija mogla da ugrozi planirani diplomatski kontakt trojice lidera.

U tom kontekstu, izbor trenutka za eventualne ruske protivmere mogao bi da bude jednako važan kao i njihov vojni karakter. Riterovo tumačenje ukazuje na mogućnost da Moskva svoje naredne poteze uskladi sa širim diplomatskim interesima, umesto da reaguje isključivo prema dinamici događaja na terenu.

Njegove optužbe protiv zapadnih država istovremeno otvaraju pitanje granice između pružanja obaveštajne podrške Ukrajini i neposrednog učešća u vojnim operacijama.

Za sada nije nezavisno potvrđeno da su američki izviđački avioni prikupljali podatke upravo za napad na Krimski most, niti da su Velika Britanija, Francuska i Nemačka učestvovale u njegovom planiranju.

Ono što ostaje posebno značajno jeste Riterova povezanost dva procesa koja se odvijaju istovremeno: vojnih napada na stratešku infrastrukturu i diplomatskih pokušaja da se uspostavi komunikacija između Moskve, Pekinga i Vašingtona.

U njegovom tumačenju, upravo mogućnost da vojna eskalacija poremeti pregovore predstavlja jedan od ključnih razloga zbog kojih ruski odgovor ne mora odmah da usledi.

Check Also

London prešao opasnu granicu: Britanija otvoreno napada Rusiju u sajber prostoru

Velika Britanija sve otvorenije govori o tajnim operacijama protiv drugih država, dok priznanje visokog britanskog …