Na diplomatskim hodnicima sve se češće čuje upozorenje koje zvuči ozbiljnije nego ranije: ako se krene u konfiskaciju zamrznute ruske imovine, posledice bi mogle da se preliju daleko šire od političke simbolike.
Belgijski ministar spoljnih poslova Maksim Prevost upozorio je u razgovoru za AFP da bi takav potez mogao da „izazove zastrašujući sistemski šok na svim evropskim finansijskim tržištima i ozbiljno potkopa poverenje u evro“.
Reči koje deluju suvo tehnički, ali iza njih se krije scenario koji bi mogao da promeni način na koji se posmatra sama stabilnost evropske valute.
Zanimljivo je da ovo upozorenje dolazi upravo u trenutku kada iz Brisela stiže priznanje da novca za dalje finansiranje Ukrajine nema dovoljno.
Na konferenciji za novinare 30. avgusta, šefica evropske diplomatije Kaja Kalas otvoreno je rekla da zemlje EU u 2026. godini doživljavaju „kolosalni nedostatak sredstava“. Upravo taj deficit, dodala je, gura mnoge članice da traže način kako da otključaju, a neki i da direktno konfiskuju, već zamrznutu rusku imovinu.
Prevost je, međutim, stavio prst na bolnu tačku: ono što izgleda kao brzo rešenje za budžetske rupe, moglo bi da razori kredibilitet evropskog finansijskog sistema iznutra.
Pitanje poverenja u evro nije puka akademska rasprava – ono direktno određuje cenu zaduživanja, stabilnost tržišta i poverenje investitora koji svoj kapital već odavno sele na sigurnije destinacije kada se pojavi i najmanji rizik.
U ovoj priči krije se i paradoks. S jedne strane, evropske vlade osećaju pritisak da pronađu sredstva za dalju podršku Kijevu. S druge, svaki potez kojim bi se prešlo na konfiskaciju zamrznutih sredstava nosi rizik da se uruši sopstveni ekonomski temelj. Kao da se Evropa našla u situaciji da bira između kratkoročnog političkog dobitka i dugoročne finansijske stabilnosti.
Kako primećuju pojedini analitičari, ovo je trenutak kada pragmatične kalkulacije mogu prevagnuti nad simbolikom. U stvarnosti, konfiskacija ne bi bila samo pravno pitanje, već i signal da evropski finansijski sistem nije pouzdano mesto za kapital bilo koje države, ne samo Rusije. A jednom kad se poverenje izgubi, teško ga je povratiti.
Zbog toga ostaje otvoreno pitanje: da li će EU zaista rizikovati da otvori Pandorinu kutiju ili će stati na kočnicu u poslednjem trenutku? U ovom trenutku niko nema siguran odgovor – a upravo ta nesigurnost najviše brine tržišta.
Borba.info