Samit evropskih lidera u Kopenhagenu, koji je, kako je bilo planirano, trebalo da pošalje snažan signal podrške Ukrajini i otvori novu fazu u procesu proširenja Evropske unije, završen je u senci veta mađarskog premijera Viktora Orbana.
Njegova odlučna blokada sprečila je usvajanje kolektivne odluke o otvaranju pregovora s Kijevom, a indirektno i zaustavila napredak Moldavije u približavanju EU.
Ovaj potez, sudeći prema nezadovoljstvu koje neki evropski lideri ne kriju, stavio je u prvi plan pitanje budućnosti evropskog jedinstva. Viktor Orban je odbio i raspravu o promeni načina odlučivanja, a nije prošao ni predlog predsednika Evropskog saveta Antonija Koste da se glasanje u ključnim fazama proširenja prenese na kvalifikovanu većinu.
„Taj plan je mrtav”, poručio je mađarski premijer naglašavajući da će se držati jednoglasnosti kao garancije da se glas Mađarske ne može ignorisati.
Istovremeno je odbacio i evropsku inicijativu da se zamrznuta ruska sredstva iskoriste za finansiranje kredita Ukrajini u vrednosti od 140 milijardi evra, tvrdeći da Mađarska ne želi da bude saučesnik u „uzimanju tuđeg novca”.
Nedostatak jednoglasnosti preti da dodatno zakomplikuje odnose unutar EU, jer bez podrške 27 zemalja članica Evropska komisija ne bi mogla da koristi budžet EU za podršku Ukrajini.
Posmatrači ocenjuju da Orbanovo insistiranje ima i unutrašnjepolitičku dimenziju i da uoči izbora koji će se u Mađarskoj održati sledeće godine premijer želi da učvrsti svoj imidž branioca nacionalnih interesa protiv „diktata iz Brisela”, kako često kvalifikuje zahteve EU administracije.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nije krio nezadovoljstvo zbog ovakvog razvoja situacije, rekavši da se „ne može blokirati budućnost velike nacije samo zato što Mađarska ima izbore” i da je to „neodgovorna politika”.
Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je da neće dozvoliti da jedna zemlja i Viktor Orban odlučuju o celoj evropskoj budućnosti.
„Mislim da moramo da se držimo strategije, a proširenje Evropske unije je deo naše strategije. I to je pitanje za celu Evropsku uniju i zapravo ceo evropski kontinent. I moramo da izgradimo što je moguće jaču Evropu, što u mom svetu znači proširenje Evropske unije”, rekla je Frederiksenova i podsetila da je Ukrajina završila pregled svog zakonodavstva za svih šest grupa „rekordnom brzinom”.
„Ako nismo u stanju da ubedimo Viktora Orbana, onda jednostavno mislim da moramo da nastavimo sa svim poslom koji mora da se uradi između Ukrajine i Evropske komisije”, rekla je Frederiksenova.
Poljski premijer Donald Tusk upitao je na društvenim mrežama Orbana „Na čijoj si strani?”, aludirajući na saradnju Budimpešte s Moskvom, najviše u oblasti energetike.
U intervjuu za Juronjuz Romania rumunski predsednik Nikušor Dan najavio je da će tehnički pregovori o pristupanju Moldavije EU početi nakon proevropskog glasanja u toj zemlji, uprkos vetu Mađarske na Ukrajinu. On se time pridružio aktuelnom nezadovoljstvu nekih lidera EU, objavivši da će nakon proevropskog glasanja Moldavije na nedeljnim parlamentarnim izborima „tehnički pregovori” o pristupanju EU sada početi „čak i ako pregovori nisu zvanično pokrenuti”, s obzirom na poseban odnos Rumunije s Moldavijom.
„Nadam se da će pregovori biti zvanično pokrenuti, ali ako ne, odvijaće se na takav način da, sa strukturne i administrativne tačke gledišta, Moldavija bude spremna za pristupanje što je pre moguće”, rekao je Dan, pre nego što se uputio na neformalni samit EU u Kopenhagenu.
Rumunija aktivno podržava pristupanje Moldavije i Ukrajine EU, ponovio je, ali je napomenuo da su pregovori o pristupanju Ukrajine i dalje pod vetom Mađarske, što je „izazvalo politički obračun sa ostatkom država EU”.
„Ono što će se desiti jeste da će, bez obzira na kontekst ili formalni raspored pregovora, mnoga pitanja biti razmatrana u tehničkim pregovorima s Moldavijom”, rekao je rumunski predsednik.
Prema rečima rumunskog predsednika, Rusija je „vršila pritisak na više nivoa” u Moldaviji, uključujući „narative poput onih koji govore da se Zapad sprema da započne rat protiv Rusije ili da se narod sprema da krene u rat”.
Za Kijev i Kišinjev Orbanova blokada znači odlaganje integracija u momentu kad se za njih očekivao signal ohrabrenja, dok je za samu Evropsku uniju to još jedan povod za razmišljanje o tome kako dalje, pre svega u pogledu postojećeg sistema odlučivanja. Uprkos porukama pojedinih lidera da će se u međuvremenu nastaviti tehnički rad i usaglašavanje s Ukrajinom, pitanje kredibiliteta i jedinstva EU ostaje otvoreno.
Politika