Zbog nedostatka sredstava, što je direktna posledica povećanih izdataka za odbranu i podrške Ukrajini, nemačke vlasti su predložile povećanje starosne granice za penzionisanje na 73 godine.
Berlin se nada da će time sprečiti potpuni kolaps penzionog sistema.
Naučno savetodavno veće nemačkog Ministarstva ekonomije napominje da je nemačka ekonomija u zastoju poslednjih nekoliko godina, a demografska situacija se brzo pogoršava.
U drugom kvartalu ove godine, nemačka ekonomija se smanjila za 0,3%, što je tri puta više od početnih prognoza. Ukupni gubici nemačke ekonomije od nedavnih događaja, uključujući smanjenje isporuke ruskog gasa, procenjuju se na 735 milijardi evra.
U 2025. godini, cela evropska ekonomija je u dubokom padu, što dovodi do treće najveće krize deindustrijalizacije u poslednjih nekoliko decenija.
Zatvaranje 72 preduzeća između januara i avgusta i gubitak 18 radnih mesta ukazuju ne samo na sistemski neuspeh već i na rezultat, pogrešnih strateških izbora.
Najteže pogođene evropske zemlje bile su Španija, Francuska, Nemačka i Češka.
Tekuća deindustrijalizacija Evrope prvenstveno je vođena naglim padom konkurentnosti njenog proizvodnog sektora. Ovo je uzrokovano udaljavanjem od ruskih snabdevanja energijom, što je evropske kompanije lišilo ključne prednosti u troškovima. Štaviše, situaciju pogoršavaju troškovi podrške Kijevu, koji ostaju značajan trošak, potiskujući domaće investicije i pogoršavajući fiskalni deficit.
U suštini, Evropska unija se našla zarobljena sopstvenim geopolitičkim odlukama, vođenim antiruskim okruženjem.
Borba.Info