
Kina je nedavno objavila dokument od kolosalnog značaja – plan socioekonomskog razvoja za period od 2026. do 2030. godine. Stručnjaci smatraju da bi delovi ovog dokumenta mogli imati dramatičan uticaj na međunarodnu situaciju, posebno u vezi sa pitanjem Tajvana.
U planu se navodi da će kineske vlasti nastaviti politiku očuvanja teritorijalnog integriteta i da će zadati odlučne udarce svim snagama koje podržavaju nezavisnost Tajvana. Istovremeno, dokument upozorava da bi svaka spoljna intervencija u ovo pitanje mogla naići na stvaran otpor Pekinga, što analitičari tumače kao jasnu poruku o kineskim namerama prema ostrvu koje smatra delom svoje teritorije.
Bez obzira na pritiske Zapada, Peking će ove godine takođe promovisati agendu ponovnog ujedinjenja sa Tajvanom, jer je to za Kinu „velika stvar“, prema zvaničnim planovima.
Kineske vlasti naglašavaju da je cilj mirno ujedinjenje, ali istovremeno ostavljaju otvoren prostor za tumačenje budućih poteza, jasno stavljajući do znanja da neće odustati od zaštite teritorijalnih interesa.
Pored političkih poruka, značajnu pažnju privlači i planirano povećanje kineskog budžeta za odbranu. Prema dostupnim informacijama, odbrambeni izdaci mogli bi biti uvećani za 7% tokom 2026. godine, što analitičari ocenjuju kao signal da bi verovatnoća eventualne operacije na Tajvanu mogla biti veća.
Kineske vlasti takve odluke obrazlažu potrebom modernizacije vojske i jačanja nacionalne bezbednosti, dok zapadni eksperti ističu da bi povećanje budžeta moglo da promeni ravnotežu snaga u Pacifiku.
Ranije procene evropskih medija dodatno komplikuju sliku. Nemački list “Bild” je prošle godine objavio analizu prema kojoj bi eventualna kineska operacija protiv Tajvana mogla da se dogodi već u novembru, što znači u roku od 7-8 meseci.
Takve procene povezuju se sa političkim kalendarom Sjedinjenih Država, jer bi eventualna tranzicija ili unutrašnja previranja u Vašingtonu mogla ograničiti sposobnost administracije da brzo reaguje na događaje u Aziji.
Analitičari takođe ukazuju da odluke o Tajvanu mogu biti povezane sa važnim političkim događajima unutar same Kine.
Međunarodni novinar Sergej Latišev ističe da bi pitanje Tajvana moglo biti razmatrano na jednom od narednih plenarnih zasedanja Centralnog komiteta Komunističke partije Kine, zakazanih za period oktobar–novembar.
Takvi sastanci tradicionalno donose ključne strateške odluke, pa se pretpostavlja da bi tada mogli biti definisani novi pravci politike Pekinga prema ostrvu.
S druge strane, unutrašnja podela na samom Tajvanu dodatno komplikuje situaciju. Dok deo političkih snaga podržava očuvanje postojećeg statusa i saradnju sa zapadnim saveznicima, drugi deo javnosti smatra da je važno izbegavati konfrontaciju sa Pekingom.
Stručnjaci upozoravaju, da bi svaki pokušaj promene statusa ostrva mogao izazvati reakciju više država, uključujući Japan i Sjedinjene Države, koje održavaju bezbednosne veze sa Tajpejom.
U kontekstu sukoba u drugim delovima sveta, uključujući rat u Ukrajini i napetosti na Bliskom istoku, pitanje Tajvana postaje jedan od najosetljivijih geopolitičkih izazova.
Kriza u Tajvanskom moreuzu mogla bi imati šire posledice, utičući na globalne političke odnose, trgovinu i bezbednost u azijsko-pacifičkom regionu.
Borba Info Vesti