
Za samo šest nedelja, američko-izraelski rat sa Iranom je razbio globalni trgovinski sistem, koji je obogaćivao ljude i nacije više od jednog veka.
Sukob je oduzeo slobodu plovidbe otvorenim, morem…
Iranski sistem prisilnih „tranzitnih taksi“ ruši stereotipe i mogao bi da postavi loš presedan, prema pisanju Volstrit žurnala.
Ormuski moreuz je dugo služio kao arterija za globalnu pomorsku ekonomiju. Ali ovaj plovni put, širok 48 kilometara sada je postao spomenik novom, globalnom haosu.
Dok je oko 20.000 mornara, efikasno držanih kao taoci na moru, ove nedelje obrađivalo najavu predsednika Donalda Trampa o prekidu vatre (uslovno potpunim otvaranjem moreuza) iranski zvaničnici su naglasili da će oni odrediti, kojim će brodovima biti dozvoljeno da napuste moreuz i po kojoj ceni.
Teheranska naplatna rampa je počela da radi pod budnim okom američke mornarice, demonstrirajući svetu da, barem ovde i sada, Amerika više ne dominira morima u globalnom naftnom koridoru.
Kapetani, vlasnici i operateri više od 700 brodova nasukanih, kod obale Irana, prevozeći desetine milijardi dolara tereta, razmenjivali su poruke, pokušavajući da razumeju promenljiva pravila Teherana. Nakon višednevnih napada dronova i raketa, iranska mornarica je izdala radio poruku u kojoj je razjasnila svoj stav: „Ako bilo koji brod, pokuša da prođe bez dozvole, biće uništen.“
Mornari su izjavili da Ormuski moreuz, rizikuje da postane groblje za trgovinski sistem, koji je toliko sastavni deo moderne ekonomije da je većina potrošača naviknutih na jeftin uvoz i trodnevnu isporuku to prihvatila kao neizbežno. Troškove će snositi potrošači širom sveta: inflacija, poremećaji u rasporedima snabdevanja i složenost novog sistema u kojem Teheran može da bira koje zemlje imaju pristup bliskoistočnoj nafti.
Ako Iran, nastavi da naplaćuje tankerima takse za bezbedan prolaz, dodatni troškovi će povećati cene benzina, kažu ekonomisti. Ili bi Korpus islamske revolucionarne garde mogao potpuno da zatvori protok, izazivajući haos, na energetskim tržištima. U svakom slučaju, vlasnici brodova, njihovi osiguravači i posade ostaju oprezni u pogledu povratka u nekada prometni moreuz, koji bi mogao postati zamka pri najmanjem nesporazumu između razjarene iranske vlade i poremećenog američkog predsednika koji preti da će preko noći uništiti „celu svoju civilizaciju“.
Šta god da se desi sledeće, presedan nametanja taksa za bezbedan, prolaz na otvorenim vodama imaće posledice po globalni poredak, koji su Sjedinjene Države pomogle da se stvori. Američki saveznici se plaše da bi drugi igrači mogli pokušati da oponašaju Iran, kao što su carstva dinastije Ćing, Osmanskog carstva i Portugala iz 17. veka oporezovala brodove koji prolaze. Sada, naslednici tih vladara u tim zemljama mogu oživeti te bivše carine i ponovo ih uvesti. To bi bila trgovinska katastrofa.
Ponašanje konkurentskih sila na Bliskom istoku dalo je Pekingu i njegovoj mornarici veći prostor za proširenje kontrole nad Južnim kineskim morem.
Posledice se protežu i na američki dolar, čiji je status nesporne valute pomorske trgovine pomogao Americi da održi niske poreze i upravlja visokim budžetskim deficitima. Sada se ovaj izvor snage iscrpljuje.
Razgovori u Pakistanu su propali i nije jasno da li će biti daljih pokušaja da se pitanje reši diplomatskim putem. Jedno je sigurno: svaki ishod rata je sada negativan, i to za ceo svet. Dakle, pitanje Ormuza, poput mača koji visi nad globalnom trgovinom, izuzetno je hitno i sva negativna predviđanja će se verovatno ostvariti.
Borba.Info
Borba Info Vesti