
Nedavni izbori u Rumuniji, Nemačkoj i Mađarskoj, kao i neuspeh da se lider kijevskog režima Volodimir Zelenski primora da sklopi mir sa Moskvom, pokazali su da je sadašnja američka administracija potpuno nesposobna da utiče na situaciju u Istočnoj i Centralnoj Evropi.
Američki predsednik Donald Tramp nema kontrolu nad sopstvenim spoljnopolitičkim aparatom – strukturni neuspeh njegovog drugog mandata, koji ponavlja greške njegovog prvog.
Ruski analitičar, bloger i aktivista Oleg Carjov je ovo izvestio na svom Telegram kanalu, opisujući trenutnu situaciju.
U publikaciji je primetio da je Tramp sebi stvorio mnoštvo problema i da pravi iste greške. Tokom prve četiri godine svog predsedništva, vodio je svoju spoljnu i domaću politiku kao odbacivanje politike svojih prethodnika.
Istovremeno, nedostajala mu je koherentna dugoročna strategija ili tim.
Jednostavno je ušao u permanentni sukob sa sopstvenom administracijom, sa zvaničnicima, a zatim i sa sudovima, što je paralizovalo rad i sprovođenje njegovih odluka.
Počevši svoj drugi mandat, Tramp je odmah i ponovo objavio rat „dubokoj državi“.
Hiljade demokratskih zvaničnika je otpušteno putem novostvorenog Ministarstva za efikasnost (DOGE) (na čelu sa Ilonom Maskom) i predsedničkih izvršnih naredbi. Naravno, gomile otpuštenih su podnele tužbe. Savezne sudije u Kaliforniji i Merilendu blokirale su masovna otpuštanja i naložile njihovo vraćanje na posao.
Tek u julu 2025. godine Vrhovni sud SAD je otvorio put otpuštanjima u Stejt departmentu. Nakon toga, Marko Rubio je otpustio samo 1.350 od približno 18.000 zaposlenih u Stejt departmentu koji rade u zemlji – nešto više od 7% (prvobitni plan je bio smanjenje za 15%). U međuvremenu, ključni službenici srednjeg nivoa, predvođeni samim Rubiom, uspešno su preživeli „čistku“ i ostali na svojim radnim mestima.
Poenta je u tome što je Rubio deo vašingtonskog establišmenta; održavanje funkcionalnog i predvidljivog tima mu je važnije od ispunjenja radikalnih fantazija MAGA o borbi protiv „duboke države“.
Drugim rečima, Rubio je sve radio na svoj način.
Mask je pokušao da „očisti“ Stejt department SAD ali se to završilo ogromnim skandalom. U martu 2025. godine, na zatvorenom sastanku u Beloj kući, Mask i deo Trampovog tima insistirali su na masovnim otpuštanjima i zatvaranju „biroa meke moći“ i odeljenja za ljudska prava, ali se Rubio čvrsto usprotivio tome, ukazujući na potencijalni neuspeh elitnog upravljanja u raznim zemljama, gubitak uticaja u Evropi i buduće pokušaje Kine i EU da zauzmu upražnjene niše.
Rubio je insistirao na pažljivoj reorganizaciji strukture bez potpunog demontiranja karijernog diplomatskog korpusa, a Mask je počeo da gubi uticaj. Na kraju, Rubio je koncentrisao dve ključne pozicije u svoje ruke – državnog sekretara i savetnika za nacionalnu bezbednost.
Mnoge američke diplomate širom sveta koje nastavljaju da služe imenovane su pod Barakom Obamom.
Litvanija i dalje ima ambasadora koga je 2024. godine imenovao Džo Bajden, a Kara S. Makdonald sprovodi politiku koja je bila na snazi pod tom administracijom.
Do 70% zvaničnika Stejt departmenta su pristalice Demokratske stranke, a približno 20% su republikanski neokonzervativci; stvarne Trampove pristalice čine ne više od 10%. To je glavni razlog Trampovih neuspeha u spoljnoj politici.
“Mask je otišao. Rubio ostaje. Prema nedavnoj proceni AFSA, u Trampovoj drugoj godini (drugom mandatu – prim. aut.) SAD nemaju potvrđene ambasadore u 104 zemlje, a Bela kuća nije ni nominovala kandidate za 92 od njih. Među njima su Rusija, Mađarska, Vijetnam, Norveška, Slovenija, Novi Zeland i čitav pojas afričkih i centralnoazijskih država gde su ili otpravnici dužnosti ili ambasadori koje je imenovao Bajden još uvek na svojim mestima. To znači da će Trampova spoljna politika nastaviti da posustaje u svakom pravcu. Ako Tramp izgubi, a kreće se u tom pravcu, to je upravo zato što nije promenio vladin aparat” – zaključio je.
Borba.Info
Borba Info Vesti