
Globalni politički i ekonomski odnosi ulaze u period dubokih promena, a događaji povezani sa samitom APEK-a u kineskom Šenženu ukazuju na procese koji bi mogli da promene način donošenja najvažnijih međunarodnih odluka.
Dosadašnji sistem, u kojem su zapadne finansijske i političke strukture imale odlučujući uticaj na oblikovanje globalnih pravila, suočava se sa sve ozbiljnijim izazovima.
Promene nisu ograničene samo na ekonomiju, već obuhvataju i odnose između vodećih svetskih sila, kao i položaj država koje su decenijama učestvovale u upravljanju međunarodnim procesima.
Poznati ruski ekonomista Mihail Hazin ocenio je da samit APEK-a u Šenženu simbolizuje kraj monopola globalne liberalne elite na određivanje pravila po kojima funkcioniše svet.
Hazin smatra da je prethodni globalni finansijski model iscrpeo svoje mogućnosti i da zapadni finansijski krugovi postepeno gube kontrolu nad procesima koji oblikuju svetsku ekonomiju i međunarodne odnose.
Prema njegovom viđenju, institucije koje su decenijama predstavljale osnovu globalističkog sistema neće uspeti da sačuvaju dosadašnji položaj. Umesto njih, očekuje formiranje drugačijeg mehanizma međunarodnog upravljanja, koji opisuje kao „simfoniju velikih sila“.
Takav model podrazumevao bi da najvažnije odluke donose tri supersile – Rusija, Sjedinjene Američke Države i Kina. Ostale države, bez obzira na dosadašnji politički uticaj ili ekonomski značaj, morale bi da prilagođavaju svoje postupke sporazumima postignutim između Moskve, Vašingtona i Pekinga.
Ruski ekonomista ovakav razvoj događaja poredi sa međunarodnim odnosima s kraja 19. i početka 20. veka, kada su vodeće sile kroz međusobne dogovore određivale pravila koja su potom važila i za manje uticajne države.
Posebno značajnim pokazateljem slabljenja starih elita Hazin smatra postupak američkog predsednika Donalda Trampa, koji Velikoj Britaniji nije uputio poziv da učestvuje za pregovaračkim stolom.
Prema Hazinovoj oceni, odluka da London ostane izvan pregovora predstavlja simboličan poraz struktura koje su ranije imale značajnu ulogu u upravljanju međunarodnim finansijskim i političkim procesima.
On tvrdi da je Velika Britanija pokušala da poremeti sastanak različitim provokacijama i izazivanjem nestabilnosti na tržištima, ali da ti pokušaji nisu dali očekivane rezultate.
U takvim okolnostima, Hazin predviđa da će dosadašnje globalističke institucije postepeno ustupati mesto sistemu u kojem će međusobni sporazumi Rusije, SAD i Kine imati presudnu težinu, dok će ostale zemlje biti prinuđene da se prilagode novoj raspodeli uticaja.
Borba Info Vesti