III Svetski Rat je na kartama i upravo smo dobili datum!

Bajdenova administracija je ove nedelje drsko objavila svoju nameru da pređe kinesku crvenu liniju, koja upozorava na Tajvan.

Potez SAD je bezobzirno provokativan korak, koji izaziva neizbežan vojni odgovor Pekinga.

Ako se to dogodi, onda su sve opklade za vojnu konfrontaciju punog razmera između Sjedinjenih Država, njihovih saveznika i Kine poništene.

Nije alarmantno reći da bi takav sukob eskalirao u Treći svetski rat.

Australija i Britanija su eksplicitno posvećene vojnom savezu sa Sjedinjenim Državama u azijsko-pacifičkom regionu, kroz nedavno formirani AUKUS pakt.

Rusija će biti dužna da brani Kinu.

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

U pitanju je datum od 9. do 10. decembra, kada je Bajdenova administracija domaćin takozvanog „Samita demokratija“.

Ove nedelje Stejt department je objavio listu „učesnika“, koja uključuje 110 zemalja.

Kina i Rusija nisu pozvane, među ostalim isključenim nacijama.

Najprovokativnije, separatistička kineska teritorija Tajvana, je pozvana da prisustvuje video konferenciji.

SAD pažljivo govore o Tajvanu kao o „učesniku“, a ne o „naciji“.

Bez obzira na to, osim ovog semantičkog sredstva, poziv je očigledno kršenje suverenog prava Kine, na vlast nad Tajvanom.

Pretenzije Kine na Tajvan, kao deo njegove integralne teritorije, priznaju Ujedinjene nacije i barem u teoriji, Sjedinjene Države svojom “Politikom jedne Kine od 1979”.

Ostrvo Tajvan postoji, kao samoupravna teritorija otkako je kineski građanski rat završen 1949. godine, pobedom komunista.

Nacionalistički protivnici su pobegli na Tajvan.

Kina zadržava pravo da ponovo ujedini Tajvan pod upravom sa kopna.

Peking je upozorio da će to učiniti vojnom silom, ako Tajvan ikada proglasi nezavisnost.

Vašington zadržava poziciju „strateške dvosmislenosti“, u kojoj priznaje “Politiku jedne Kine”, dok istovremeno nudi američku obavezu da pomogne Tajvanu, u vojnoj odbrani.

Otkako je Džo Bajden u januaru preuzeo Belu kuću, njegova administracija je ovu nejasnoću podigla do opasnog nivoa.

U jednom trenutku, Bajden je prekoračio politiku eksplicitno navodeći, da će SAD braniti Tajvan u slučaju sukoba sa Kinom.

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Na samitu telekonferencije 16. novembra, kineski predsednik Si Đinping opomenuo je američku politiku prema Tajvanu kao „igranje vatrom“.

Si je povukao crvenu liniju da Vašington mora da odustane od podsticanja separatističkih ambicija tajvanske vlade.

Ovonedeljna najava „Samita demokratija“ i posebno poziv Tajvana uz isključivanje Kine je otprilike onoliko hrabra, koliko može da dobije od Bajdenove administracije u podrivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Kine.

To što je došlo samo nekoliko dana nakon usmene obaveze Bajdena Siju da se SAD pridržavaju politike jedne Kine i da ne traže nezavisnost Tajvana, čini provokaciju, još prezrivijom.

Bajdenovo podizanje tenzija sa Kinom nije neočekivano.

Više od jedne decenije, uzastopne administracije pod Obamom, Trampom, a sada i Bajdenom, ciljale su Peking, kao najveću pretnju nacionalnoj bezbednosti.

Vašington neprestano optužuje Kinu za agresiju u azijsko-pacifičkom regionu, što je inverzija stvarnosti.

Tajvan je postao predvodnik za Vašington da se suprotstavi Kini.

Pod ovom administracijom, povećana je prodaja oružja Tajvanu, kao i manevri američke mornarice i vazduhoplovstva u Tajvanskom moreuzu pod ciničnim izgovorom „slobode operacija plovidbe“.

Predsednik Bajden je postavio „demokratiju protiv autoritarnosti“, kao temu svoje Bele kuće.

Pozivanje samita 110 zemalja učesnica na samit 9. i 10. decembra je arogantan pokušaj, da se svet razgraniči u lažnu dihotomiju, u kojoj su pretpostavljene vrle nacije, pod benignim vođstvom Sjedinjenih Država.

Kina je kritikovala samit, kao veštačku polarizaciju nacija na takozvane saveznike i neprijatelje, u onome što je povratak na decenije hladnog rata.

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji rekao je da je ova manipulacija podela u međunarodnim odnosima, samo trik Sjedinjenih Država, da ispolje svoje hegemonističke ambicije.

Kina kaže da nije na Sjedinjenim Državama da definišu šta je demokratija, a šta nije.

Peking tvrdi da „demokratija pripada celom čovečanstvu“. Ne radi se samo o održavanju ciklusa izbora.

U slučaju Sjedinjenih Država, njihovom „demokratijom“ dominiraju dve stranke, koje finansiraju kapitalisti sa Volstrita i polutokrate.

Njegov zapis o siromaštvu, nejednakosti, rasizmu i ratnom huškanju je toliko obilan, da potpuno negira pretenciozne tvrdnje o „demokratiji“.

U svakom slučaju, još u avgustu, kada je Bajdenova administracija prvi put objavila svoje planove za „samit demokratije“, Peking je upozorio Vašington da ne koristi forum za podsticanje napetosti na Tajvanu.

Ako SAD ustraju, Kina je rekla da će naručiti vojne avione i ratne brodove Tajvanu.

Postoji nepogrešiv osećaj da je Kina to imala u vidu sa američkim provokacijama.

Kopno je vršilo posao za vojne pripreme, za obračun oko Tajvana.

Ovaj suludi potez Vašingtona da nazove „samit demokratija“ – koliko je to gorko ironično – mogao bi biti završni čin američke izdaje.

Rat je na kartama i upravo smo dobili datum.

Borba.info

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Check Also

Zašto američki novac neće zaustaviti rusku vojsku

O odobravanju vojne pomoći Ukrajini, od strane Kongresa – kolumnista paragrafa Jurij Šumilo. Pa, ja …