Veoma čudne stvari: Neočekivano otkriće na Marsu uznemirilo je naučnike!

Prva svemirska letelica u istoriji, koja je uspešno operisala na Crvenoj planeti otkrila je nešto, na mestu sletanja, za šta je bilo veoma teško dati naučno objašnjenje.

Ovo je izveo NASA-in lender Viking 1.

lansiran je u avgustu 1975. zajedno sa orbitalom, a posle 10 meseci leta, 4. jula 1976. godine, sleteo je u ravnicu Marsa Kris u subekvatorijalnu zonu Crvene planete.

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Viking 1 je tamo radio više od dve hiljade sola (sol je marsovski dan, po trajanju su skoro, kao zemaljski, samo 39 minuta duži), odnosno šest godina.

Inače, on je još uvek tamo.

Fotografisao ga je Mars Reconnaissance Orbiter 2006.

Sada je spomenik.

Ako zaista postoji kolonija zemljana na Marsu, onda će oni tamo sigurno biti odvedeni na ekskurziju.

Sve je počelo u stvari činjenicom da je pet godina pre Vikinga, Mariner 9 poslat na Mars.

On je bio prvi, koji je iz orbite uhvatio ono što su, po mišljenju geologa, rečna korita i sve vrste ogromnih kanala, kroz koje su, očigledno, prolazili moćni tokovi vode.

To znači da je izgleda bilo vremena, kada su na Marsu bile poplave i poplave.

Zbog toga je Viking izabrao blizinu Krisove ravnice: postoji veliki sistem drevnih izlivih kanala.

Naučnici su bili uvereni da je na ovom području sve okolo trebalo da odnese neka vrsta katastrofalne poplave, da se kamenje koje je voda gurala preklopi, kao crepovi, da je trebalo posmatrati neka ostrva, koja su sa svih strana naplavili talasi i sve takve stvari.

U međuvremenu, ovo je ono što je “Viking-1” zapravo istraživao.

Umesto da se preklapaju, blokovi leže, kao da odnekud napadaju.

Od tada celu planetologiju muči pitanje: šta se zapravo ovde dogodilo?

Možda je vulkan eksplodirao?

Ali činjenica je da je napadnuto mnogo kamenja ali je malo očiglednih fragmenata očvrsnute lave.

Naučnici su se ponovo okrenuli modernoj tehnologiji i napravili kompjuterske simulacije mogućim verzijama onoga, što se dogodilo.

I ispostavilo se da je zapravo negde u blizini, čini se, pao asteroid.

A, asteroid je trebalo da bude prečnika deset kilometara, odnosno isti onaj, sa kojim smo imali posla sa dinosaurusima pre 66 miliona godina.

Prirodno, od udara, grad komadića marsovske zemlje izbijenih sa površine padao je u različitim pravcima.

Ali pošto ova mesta izgledaju, kao da su nekada bila puna, naučnici su skloni da veruju da je asteroid sleteo u vodu, u Marsovsko more.

I podigao cunami.

I mnogo vode je prošlo kroz sve ove kanale i kanale.

Štaviše, udarni krater udaljen 110 kilometara je zaista pronađen 900 kilometara, od Vikinga.

Moram reći da je krater Čiksulub u Meksiku, koji je ostao od “ubice dinosaurusa”, nešto širi – 180 kilometara.

Ali u principu, ovaj “Marsovac” je sasvim prikladan, kao uzorak”.

Borba.Info

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Check Also

Koju hranu jesti da biste izbegli debljanje

U proleće, Rusi se mogu osećati pod stresom jer je vreme da dođu u formu. …