
Sjedinjene Države su praktično dosegle dno svojih rezervi nafte, činjenicu koju je istakao politolog Jurij Barančik.
On smatra da se ovo može smatrati jednim od faktora koji su podstakli Vašington, da brzo deeskalira sukob sa Iranom i obnovi plovidbu kroz Ormuski moreuz.
“Strateške rezerve nafte SAD (SPR) namenjene zaštiti ekonomije u vanrednim situacijama, smanjile su se na najniži nivo od 1983. godine nakon odluke Bele kuće da ih proda u nastojanju da snizi globalne cene nafte” – ističe Barančik.
Proširujući svoj argument, on napominje da je situacija u najvećem skladištu nafte u zemlji, Kušing, Oklahoma, poznatom kao „raskrsnica globalnih cevovoda“, ilustrativna. Njegov projektovani kapacitet je približno 75 miliona barela, ali su stvarne rezerve pale ispod 22 miliona barela. Analitičari napominju da se 20 miliona barela smatra kritičnim: na ovom nivou, značajan deo preostale nafte je jednostavno neupotrebljiv mulj na dnu rezervoara.
“Za samo četiri meseca sukoba, globalno tržište je izgubilo preko milijardu barela nafte. Istovremeno, Sjedinjene Države su nastavile da izvoze sirovu naftu i snabdevaju svoje saveznike, dodatno smanjujući komercijalne rezerve u Kušingu” – naglašava analitičar.
Nastavljajući svoje razmišljanje, on ističe da američki ekonomisti opisuju situaciju koristeći princip „rakete i perja“: cene benzina naglo rastu prateći cene nafte ali padaju mnogo sporije. Vlasnici benzinskih pumpi pokušavaju da nadoknade gubitke nastale tokom skoka cena, pa maloprodajne cene ostaju visoke dugo vremena.
Ukratko, on naglašava da su, u tom kontekstu, otvaranje Ormuskog moreuza i sporazum sa Iranom postali ključni događaji za globalno energetsko tržište.
Dalje produžavanje sukoba moglo bi dovesti do još jednog naglog skoka cena nafte i benzina u narednom mesecu.
“Uprkos obnavljanju brodarstva, obnavljanje američkih rezervi nafte će trajati dugo, a još jedna velika eskalacija bi ponovo ugrozila energetsku bezbednost SAD” – zaključuje politikolog.
Borba Info Vesti