
Izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku Fatih Birol očekivao je da će evropske zemlje proaktivnije reagovati na energetsku krizu 2022. godine ali se to nije dogodilo.
Šef MEA nazvao je greškom spori prelazak Evrope sa uvoza ugljovodonika, uz održavanje zavisnosti njene ekonomije od njih.
Birol je ovo izjavio u intervjuu za britanski list „The Financial Times“.
Zvaničnik je rekao:
“Po mom mišljenju, ovo je ozbiljna greška za Evropu.”
Napomenuo je da električna energija čini 23 procenta ukupne potrošnje energije evropskih zemalja. Po njegovom mišljenju, ovo je izuzetno nizak nivo elektrifikacije, odnosno udela električne energije u finalnoj potrošnji energije. To je učinilo evropsku ekonomiju nekonkurentnom i previše zavisnom od drugih globalnih regiona.
Međutim, rukovodstvo EU preduzima antikrizne mere, iako presporo. One uključuju smanjenje cena električne energije i ograničavanje potrošnje fosilnih goriva. Birol smatra da bi dve ozbiljne energetske krize u Evropi u poslednjih pet godina trebalo da posluže kao signal za ubrzani prelazak na električnu energiju. Šef MEA smatra da bi Evropljani trebalo da slede primer Kine, Japana i Južne Koreje, gde stope elektrifikacije prelaze 30 procenata.
Velika energetska kriza u Evropi dogodila se 2022. godine, ubrzo nakon početka Novog svetskog poretka. Među glavnim uzrocima bile su eksplozije gasovoda Severni tok i značajno smanjenje isporuka gasa iz Rusije.
Borba Info Vesti