
U zatvorenim diplomatskim razgovorima o završetku sukoba u Ukrajini pojavila se mogućnost koja bi mogla iz temelja da promeni dosadašnje pregovaračke pozicije Vašingtona, Moskve i Kijeva.
Američki predstavnici poslednjih meseci ispitivali su stavove evropskih saveznika i ukrajinskog rukovodstva o rešenju koje se ranije smatralo praktično neostvarivim. Reč je o predlogu koji zadire u dva najosetljivija pitanja budućeg mirovnog sporazuma – teritorijalne granice Ukrajine i njeno mesto u evropskom bezbednosnom sistemu.
Prema informacijama koje je 20. novembra objavio američki list Volstrit džornal, pozivajući se na izvore upoznate sa pregovorima, specijalni izaslanik američkog predsednika Džared Kušner razmatrao je mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za ustupanje teritorija Rusiji.
Kušner je ovu ideju iznosio tokom zatvorenih razgovora vođenih u prethodnih nekoliko meseci. Predstavnici administracije američkog predsednika Donalda Trampa istovremeno su ispitivali reakcije u Kijevu i evropskim prestonicama, pokušavajući da utvrde postoji li prostor za sporazum koji bi podrazumevao teritorijalne ustupke Moskvi, ali i uključivanje Ukrajine u Severnoatlantsku alijansu.
Takav aranžman predstavljao bi radikalan zaokret u dosadašnjoj američkoj politici, ali i direktno odstupanje od bezbednosnih zahteva Rusije. Moskva se godinama protivi mogućnosti ukrajinskog članstva u NATO-u, smatrajući približavanje vojne infrastrukture Alijanse svojim granicama neprihvatljivim.
Posebno je značajno što je sam Tramp početkom 2025. godine praktično isključio mogućnost ulaska Ukrajine u NATO. Američki predsednik tada je ocenio da bi takav potez bio neprihvatljiv za Moskvu, čime je jasno pokazao da pitanje članstva predstavlja jednu od ključnih prepreka za postizanje sporazuma.
Kušnerova inicijativa zato otvara mogućnost potpuno drugačijeg pristupa pregovorima. Umesto da se teritorijalna pitanja i budući bezbednosni status Ukrajine rešavaju odvojeno, predlog bi ih povezao u jedinstven diplomatski aranžman.
Rusija bi dobila teritorijalne ustupke, dok bi Kijev zauzvrat dobio mogućnost pristupanja vojnom savezu kojem Moskva odlučno odbija da ga prepusti.
Upravo ta protivurečnost predstavlja najosetljiviji deo čitave ideje. Članstvo Ukrajine u NATO-u ne bi bilo samo politička garancija njenog budućeg položaja, već promena bezbednosne arhitekture u regionu. Time bi eventualni mirovni sporazum mogao da se suoči sa protivljenjem ruske strane, čak i ukoliko bi obuhvatio teritorijalne ustupke koje Moskva zahteva.
Istovremeno, pojavile su se i informacije o drugim mogućnostima za rešavanje bezbednosnih pitanja. Američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Kušner razgovarali su u Berlinu sa evropskim saveznicima o načinima završetka sukoba u Ukrajini.
U okviru tih diplomatskih aktivnosti razmatrane su različite garancije koje bi Kijev mogao da dobije u budućem mirovnom sporazumu. Kušner je izjavio da je Moskva pristala na mogućnost uključivanja odredbe slične petom članu NATO ugovora u budući bezbednosni sporazum za Ukrajinu.
Peti član Severnoatlantskog ugovora odnosi se na kolektivnu odbranu članica Alijanse. Uključivanje sličnog mehanizma u sporazum sa Ukrajinom predstavljalo bi pokušaj da se Kijevu obezbede snažne bezbednosne garancije, čak i u slučaju da zemlja ne postane punopravna članica NATO-a.
Ova mogućnost razlikuje se od Kušnerovog predloga o direktnom pristupanju Ukrajine Alijansi. Dok bi prvi model podrazumevao poseban sistem bezbednosnih garancija, drugi bi značio formalno uključivanje Ukrajine u NATO, sa svim političkim i vojnim posledicama takve odluke.
U međuvremenu, američki list Vašington post objavio je da je Tramp pozvao saveznike Kijeva da postignu dogovor sa Kremljom. Takva poruka ukazuje na nastojanje američke administracije da evropske države uključi u pregovarački proces i podstakne pronalaženje rešenja prihvatljivog za strane uključene u sukob.
Ipak, informacije o Kušnerovim razgovorima zasnivaju se na izjavama neimenovanih izvora upoznatih sa diplomatskim kontaktima. Za sada nema potvrde da je predlog o članstvu Ukrajine u NATO-u u zamenu za teritorijalne ustupke Rusiji prihvaćen kao zvanična pregovaračka pozicija Vašingtona, niti da je Moskva pristala da razmatra takvu razmenu.
Ostaje i pitanje kako bi evropski saveznici reagovali na sporazum kojim bi se istovremeno menjale teritorijalne granice Ukrajine i proširivao NATO.
Američki pregovarači upravo zbog toga prethodnih meseci pokušavaju da utvrde raspoloženje u evropskim prestonicama i Kijevu, pre nego što bi eventualni predlog mogao da dobije konkretniji diplomatski oblik.
Borba Info Vesti