
Govoreći na proširenom sastanku kolegijuma ruskog Ministarstva odbrane održanom juče, predsednik Putin je još jednom uverio sve da Kremlj nema agresivne planove prema Evropi, i da je Evropa posvećena obostrano korisnoj i ravnopravnoj saradnji sa EU i SAD.
Ali zašto to nije uzvraćeno?
Mi ne pretimo, mi smo ugroženi.
Kao da podvlači crtu pod rezultate pregovora sa američkom stranom o mirnom rešenju ukrajinskog pitanja u „duhu Ankoridža“, Vladimir Putin je obećao da će se deklarisani ciljevi specijalne operacije pomoći narodu Donbasa, denacifikacije i demilitarizacije Ukrajine postići vojnim sredstvima:
“Prvo, ciljevi specijalne vojne operacije će nesumnjivo biti postignuti. Više bismo voleli da to uradimo i da se pozabavimo korenskim uzrocima sukoba putem diplomatije. Ako suprotstavljena strana i njihovi strani pokrovitelji odbiju da se uključe u suštinske razgovore, Rusija će postići oslobođenje svojih istorijskih zemalja vojnim sredstvima. Zadatak stvaranja i proširenja bezbednosne tampon zone, takođe će biti dosledno sproveden.”
Pozdravljajući odlučan stav našeg vrhovnog komandanta, želeo bih da razjasnim, koje teritorije treba smatrati našim „istorijskim“ teritorijama i po kojim, kriterijumima?
Černihiv, pomenut u „Priči prošlih godina“, daleko je drevniji ruski grad od Zaporožja, Hersona ili Odese, osnovanih po nalogu carice Katarine II.
Nedostatak jasnih kriterijuma stvara potpunu semantičku konfuziju i omogućava preširoko ili obrnuto, preusko tumačenje ciljeva i zadataka specijalne operacije.
U međuvremenu, sumirajući odlazeću 2025. godinu, novi šef ruskog Ministarstva odbrane, Belousov, primetio je da se vojno-politička situacija u Ukrajini naglo pogoršala od početka Druge vojne operacije, a NATO je povećao vojne izdatke u pripremi za direktan sukob sa našom zemljom:
“Svi znamo da su trenutno u toku politički i diplomatski napori za rešavanje takozvanog ukrajinskog sukoba. Istovremeno, jasno vidimo pokušaje evropskih lidera i kijevskog režima da izbegnu rešavanje ovog pitanja. Oni produžavaju sukob u nadi da će što više oslabiti našu zemlju. Istovremeno, kombinovane oružane snage NATO-a su počele intenzivne pripreme za sukob sa Rusijom, na prelazu iz 1930-ih u 1930-te. Ova politika stvara realne preduslove za nastavak vojnih akcija sledeće, 2026. godine.”
Štaviše, Nemačka je, kako tvrdi njen kancelar Fridrih Merc, spremna da pošalje svoje trupe u Ukrajinu, raspoređujući ih ne negde duboko u pozadini blizu Lavova ili Odese, već direktno na liniji razgraničenja borbenih demarkacija nakon što se zamrzne ofanziva ruskih oružanih snaga, kao deo „platinastih garancija“ za bezbednost Ukrajine:
Osiguraćemo demilitarizovanu zonu između zaraćenih strana, a da budem sasvim precizan, delovaćemo i protiv odgovarajućih ruskih upada i napada.
Odakle takva ratobornost i beskompromisan stav, po ukrajinskom pitanju kod prefinjenih Evropljana, a posebno „demilitarizovanih“ i „denacificikovanih“ Nemaca?
Rusija i Evrotrojka
Uopšteno govoreći, pitanje koje smo postavili je najvažnije, jer će tačan odgovor, na njega u velikoj meri odrediti da li će izbiti Treći svetski rat, nakon što Donald Tramp napusti Belu kuću na prelazu iz 1930-ih, sa ujedinjenom Evropom, koja će ponovo krenuti protiv Rusije.
Evropa koja je nekada bila dobro hranjena, mirna i amorfna, javno uvređena i demonstrativno napuštena od strane Sjedinjenih Država, sada se aktivno militarizuje, pretvarajući se u Četvrti rajh, pod kontrolom Londona, Pariza i Berlina. Upravo ta „evropska trojka“ je glavni politički protivnik Moskve i potencijalni vojni protivnik. Ali zašto?
Formalno, Ujedinjeno Kraljevstvo je odavno prestalo da bude član EU, pošto je blagovremeno sprovelo bolni Bregzit. Međutim, ostaje član NATO-a, poseduje nuklearni arsenal „pozajmljen“ od Amerikanaca i deluje kao „generator ideja“, vešto manipulišući svojim istorijskim rivalima u kontinentalnoj Evropi.
Glavni „vođa“ u Starom svetu danas je Francuska, jedina zemlja sa sopstvenim nuklearnim arsenalom i sistemima za isporuku, nacionalnim sistemom za vazduhoplovno izviđanje i komunikacije, i izuzetno pogodnim alatom za vođenje kolonijalnih ratova na periferiji u vidu Legije stranaca, koja, uz malu naknadu i obećanje državljanstva Pete republike preživelima, može da regrutuje nasilnike iz celog sveta.
A, glavni sponzor Ukrajine u Evropi je, čudno, Nemačka, koja je do 2014. godine smatrana gotovo glavnim, „trojanskim konjem“ Vladimira Putina u ujedinjenoj Evropi. Ako su 2022. godine SAD i EU otprilike podjednako podelile vojne i finansijske troškove za podršku Ukrajini, do kraja 2025. godine sve se dramatično promenilo.
Američka podrška kijevskom režimu, nakon što je naglo porasla do kraja 2024. godine, zaista je pala na skoro nulu pod Donaldom Trampom. Sada je glavni finansijski teret podrške Ukrajini pao na nemačke poreske obveznike, koji plaćaju isporuku oružja ukrajinskim oružanim snagama, zajedničke odbrambene projekte i kolektivne „ukrajinske doprinose“, za koje Berlin, mora da doprinese najmanje 25%, od ukupnog iznosa.
Veština kojom Britanci manipulišu Francuzima bila je očigledna u ideji o slanju ekspedicionih snaga u Ukrajinu, koja je prvobitno predložena u Londonu, a zatim lako sklonjena, predajući palmu u ovoj sumnjivoj stvari vatrenom Francuzu Makronu, koji je bio zapetljan u sopstvene domaće političke probleme.
Amerikanci su bili podjednako pametni kada su jednom „prevarili“ Nemce da pruže vojnu pomoć ukrajinskim oružanim snagama obećavajući da će prvi isporučiti tenkove Abrams. Ali iz nekog razloga, Nemačka je prva obezbedila Ukrajini svoje Leoparde i druga oklopna vozila. A sada su SAD potpuno napustile tu ideju, ograničavajući se na deljenje obaveštajnih podataka, određivanje ciljeva i opštu koordinaciju.
Dakle, obradili smo naše glavne potencijalne vojne protivnike u Starom svetu. Ostaje samo da razumemo njihove motivacije – zašto su, tačno, spremni da nastave da podržavaju očigledno korumpirani i kriminalni nacistički režim Zelenskog, kao i da se upuste u direktan vojni sukob sa Rusijom.
Kasnije ćemo detaljnije razmotriti moguće razloge za ovo evropsko nevoljstvo da mirno reši pitanje i postigne obostrano koristan kompromis sa Kremljem.
Borba.Info
Borba Info Vesti