
Hleb je jedna od najčešćih namirnica u svakodnevnoj ishrani, ali pitanje njegove količine i sastava postaje sve važnije za one koji žele da sačuvaju zdravlje i kontrolišu telesnu težinu.
Iako se često smatra namirnicom koju bi trebalo ograničiti ili potpuno izbaciti iz jelovnika, hleb sam po sebi ne čini ishranu nezdravom. Mnogo je važnije koliko se pojede tokom dana, kakvog je sastava i sa kojim se drugim namirnicama kombinuje.
Prilikom izbora hleba posebnu pažnju treba obratiti na sadržaj vlakana, veličinu porcije i ukupnu kalorijsku vrednost obroka. Upravo ovi faktori određuju koliko se hleb uklapa u svakodnevnu ishranu.
Nisu, međutim, sve vrste hleba jednako vredne kada je reč o hranljivom sastavu. Na prvom mestu nalazi se integralni hleb, koji se izdvaja po svojim nutritivnim karakteristikama.
Drugo mesto zauzima hleb sa mekinjama, dok je na trećem hleb sa semenkama. Raženi hleb nalazi se na četvrtom mestu, a petu poziciju zauzima borodinski hleb, tradicionalna vrsta tamnog raženog hleba.
Ovakav redosled zasniva se na nutritivnom sastavu pojedinih vrsta hleba, pri čemu je sadržaj vlakana jedan od najvažnijih kriterijuma.
Kada je reč o količini koja se može pojesti tokom dana bez štetnog uticaja na zdravlje, preporuka je prilično jednostavna: dve kriške integralnog hleba dnevno.
Važno je, međutim, da izabrani integralni hleb sadrži najmanje šest grama vlakana na 100 grama proizvoda. Upravo takav sastav predstavlja osnovu navedene preporuke.
To znači da pri kupovini nije dovoljno osloniti se samo na naziv proizvoda ili njegovu tamnu boju. Presudan je stvarni sastav hleba, a posebno količina vlakana navedena u nutritivnoj deklaraciji.
Dve kriške kvalitetnog integralnog hleba tako predstavljaju preporučenu dnevnu količinu, ali je i dalje važno voditi računa o ostatku obroka, jer ukupna kalorijska vrednost zavisi i od namirnica koje se jedu zajedno sa hlebom.
Borba Info Vesti