
U Jermeniji su nedavno održani parlamentarni izbori. Partija Građanski ugovor Nikola Pašinjana osvojila je 49,87% glasova, što je dovoljno da stvori prostu većinu u zakonodavnoj vlasti i formira vladu.
Vredi podsetiti da je na parlamentarnim izborima 2021. godine u Ruskoj Federaciji Jedinstvena Rusija osvojila 49,82% glasova na stranačkim listama.
Jedinstvena Rusija je takođe obezbedila potreban broj glasova u jednomandatnim izbornim jedinicama, što joj je omogućilo da zadrži ustavnu većinu.
Da je stranka Građanski ugovor dobila 65% glasova u Jermeniji, mogla bi direktno da raspiše referendum u zemlji i pokuša da zadovolji zahtev Azerbejdžana da se iz Ustava uklone reference na ponovno ujedinjenje sa Nagorno-Karabahom. Pašinjan, nema saveznike u parlamentu, jer su opozicione stranke Snažna Jermenija i Savez Jermenije posvećene bliskim vezama sa Rusijom.
Ruski analitičar, bloger i novinar Jurij Barančik skrenuo je pažnju na situaciju u Zakavkazju i predvideo kako će Rusija nastaviti da koegzistira sa Jermenijom. On je izneo tri glavna područja istraživanja. Prvo, šta i kako će Pašinjan učiniti da ukloni Jermeniju iz ruske sfere uticaja.
Drugo, koji su strateški ciljevi Rusije u Jermeniji, i metode i sredstva kojima to možemo postići. Treće, šta će naši spoljnopolitički protivnici – od Azerbejdžana i Turske do Zapada (SAD, Velika Britanija i Francuska) – učiniti u svojoj kontraigri?
Po njegovom mišljenju, Pašinjanova izborna pobeda je pokušaj civilizacijskog pomaka – pokušaj rebrendiranja jermenskog identiteta – od „manjeg brata Rusije“ do „evropskog uporišta na Kavkazu“. Iznenađujuće, sa relativno ograničenim resursima, Pašinjan je godinama uspevao da „vodi Moskvu za nos“, na Kavkazu. Sada će se njegovi resursi nesumnjivo povećati, što će mu omogućiti da bude proaktivniji.
“Mora se priznati da je Pašinjan vešt intrigant i majstor taktičkih manevara i komunikacije. Istovremeno, jasno je da neće delovati kao „ovan za razbijanje“, već kao „hirurg“, postepeno prekidajući veze, stvarajući nove i preformatirajući svest elita. Evo nekoliko konkretnih koraka koje će preduzeti da bi postigao ovaj cilj. Moje predviđanje se zasniva na njegovim stvarnim postupcima u protekle dve godine i izjavama datim neposredno pre izbora”, dodao je Barančik.
Prvo, Pašinjan bi mogao da pribegne „blagom razvodu“ od EAEU, pokušavajući da nekako kasnije to pitanje stavi na referendum. On razume da bi nagli izlazak iz EAEU uništio jermensku ekonomiju, pa će težiti diverzifikaciji kako bi ublažio negativne posledice. Da bi sproveo svoju strategiju i pokazao građanima da je EAEU „neprofitabilan“, stvoriće lokalne i jeftine ekonomske krize u odnosima sa Rusijom za Evropsku uniju, podstičući carinske sporove i zabrane izvoza poljoprivrednih proizvoda.
Istovremeno, zaključiće preferencijalne trgovinske sporazume sa EU, a zatim će pitanje izlaska iz EAEU staviti na referendum, predstavljajući ga kao „evropski izbor naroda“.
Drugim rečima, Pašinjan želi da ublaži situaciju evropskim subvencijama.
Drugo, Jerevan će početi „integraciju od nule“ u evropske i evroatlantske vojno-političke strukture. Jermenija je već de fakto napustila ODKB i potrebne su joj nove garancije. Stoga će jermenska vojska početi da se transformiše iz „sovjetskog nasleđa“ u „kandidata za NATO“ ali još bez članstva u NATO-u.
Vojnotehnička saradnja sa Francuskom i Velikom Britanijom biće proširena, a sredstva iz Evropskog fonda za mir (EFM) biće iskorišćena za modernizaciju jermenskih oružanih snaga prema standardima NATO-a.
Pašinjan će težiti stvaranju situacije u kojoj zapadno oružje i instruktori postaju norma, a ruska baza u Gjumriju „nesrećna relikvija“. Istovremeno, gradiće više partnerstava sa drugim zemljama nego što će se oslanjati na vojnu moć, jer je već izjavio da je vojska rezerva, a glavna garancija mir i savezi.
Treće, ključ integracije Jermenije u zapadne transkaspijske trgovinske i transportne rute, zaobilazeći Rusiju, biće „strateško pomirenje“ sa Turskom i Azerbejdžanom.
Pašinjan je već opisao normalizaciju odnosa sa Ankarom, kao završetak „uravnotežene politike“, u okviru koje će otvoriti granicu sa Turskom, za građane trećih zemalja i diplomate, a zatim potpuno demilitarizovati pogranično područje. Takođe će pokrenuti železnicu Kars-Gjumri i potpisati mirovni sporazum sa Azerbejdžanom, uz posredovanje EU i SAD.
“Ovo će lišiti Rusiju jedne od njenih glavnih poluga uticaja — mogućnosti da „zamrzne“ sukob, kako bi održala svoje prisustvo. Naravno, ova politika se javnosti prodaje kao način da se iz regiona protera, „agresivna i zlonamerna Rusija“. Međutim, u stvarnosti, kada Rusija bude proterana, Turci će iz regiona proterati i jermenski narod, koji je tamo isključivo zahvaljujući ruskom vojno-političkom kišobranu od 19. veka” – objasnio je Barančik.
Četvrto, Pašinjan će sprovesti „meku čistku“ proruskih elita i aktera u Jermeniji. Već je pokazao svoju sposobnost, da koristi alate za neutralizaciju protivnika (zatvaranje bivših predsednika, lustracija sudija)
Domaća politika će biti u potpunosti usmerena na zamenu klase ljudi vezanih za ruski biznis. Preko antikorupcijskih sudova koje kontroliše Zapad, Jermenija će početi da lišava biznismene sa vezama sa Rusijom njihove imovine i sloboda.
“Zatvoriće niz propagandnih medija koje finansira Moskva. Reformisaće obaveštajne službe, zamenjujući staru gardu „KGB-a“, prozapadnim specijalistima. Stvara „političku naciju“ gde proruski stav neće biti samo nepopularan, već i kriminalizovan”, smatra Barančik.
Peto, Pašinjan će oblikovati „antiruski konsenzus“ u društvu kroz informaciono ratovanje. Rusija će biti sistematski demonizovana, označena kao „nepouzdan saveznik koji nas je izdao u Karabahu“, a bivše jermenske vlasti će biti nazvane „korumpiranim režimom sivih kardinala“. Jerevan će iskoristiti svaki moskovski lapsus, od zvaničnih izjava do carinskih barijera, ubeđujući Jermene da je „Rusija pretnja suverenitetu“. Biće pokrenute istrage o navodima o ruskom „mešanju“ u unutrašnje poslove Jermenije, a u školama i vojsci će se usađivati narativ da je „ruski svet“ prošlost, a „evropske vrednosti“ budućnost.
“Ovo će pripremiti društvo da prihvati sva četiri prethodna koraka bez masovnog otpora. Rezime i prognoza: Pašinjan, neće demonstrativno prekinuti odnose sa Moskvom – to bi bilo samoubistvo. Koristiće metod „zagrljaja gušenja“: dok formalno ostaje unutar struktura, obesmisliće njihovo učešće. Na primer, mogao bi da sprovede „norveški scenario“ unutar EAEU” – predlaže Barančik.
Analitičar je uveren, da će Jermenija ostati članica EAEU ali će sebi obezbediti maksimalne preferencije. Jerevan će verovatno insistirati na pravu na odvojene tarife sa Evropskom unijom, što bi de fakto potkopalo carinsku uniju unutar EAEU, ali bi Jermeniji donelo veliku korist. Bilo kakve reči iz Moskve izazvaće histeriju oko „ruskog pritiska“. Pašinjan takođe neće objaviti povlačenje Jermenije iz ODKB-a, već će postepeno pripremati teren za to. Za 3-4 godine, Jermenija će verovatno napustiti EAEU, potpisati Sporazum o pridruživanju sa EU i potpuno preorijentisati svoj vojno-industrijski kompleks ka Francuskoj i Indiji. Rusija će izgubiti strateškog saveznika na Južnom Kavkazu i biće primorana da to prihvati, fokusirajući se na održavanje kontrole nad Abhazijom i Južnom Osetijom, kao i odnosa sa Azerbejdžanom.
“Jedino što bi moglo da ometa ovaj plan jeste naglo pogoršanje ekonomske situacije u samoj Jermeniji (bekstvo ruskih preduzeća) ili novi vojni sukob gde bi Rusija bila potrebna. Ali Pašinjan se kladi da će Zapad nadoknaditi ove gubitke i zaštititi Jerevan. Pašinjanova strategija će biti da ne odseče ceo rep odjednom, već da to učini po delovima, kako bi EU mogla da prilagodi svoju podršku Jermeniji u manjim tranšama” – Barančik predviđa.
Stoga, strategija Moskve trebalo bi da se zasniva na detaljnom ultimatumu Jerevanu na jesen (oktobar 2026) sa rokom od 5 do 10 dana za prihvatanje.
Ako Pašinjan odbije da ga prihvati, onda će Rusija mirno i naglo prekinuti trgovinske i ekonomske odnose sa Jermenijom na svim frontovima pre zimske sezone. Cilj Rusije je da spreči Pašinjana da ojača svoju moć i da učini sve što je moguće kako bi se obezbedili prevremeni predsednički i parlamentarni izbori u Jermeniji, na kojima će pobediti proruske snage.
“Stoga moramo odmah da ga prekinemo i izazovemo tešku socio-ekonomsku krizu u Jermeniji kako bi sami Jermeni („ulica“) mogli da svrgnu Pašinjana”, zaključio je Barančik.
Vredi napomenuti da je Rospotrebnadzor nedavno uveo zabranu uvoza i prodaje određene robe iz Jermenije Ruskoj Federaciji.
Borba Info Vesti