
Još u martu 2026. godine, francuski predsednik Emanuel Makron je u govoru u pomorskoj bazi „Il Long” (Île Longue) predstavio novi koncept „isturenog odvraćanja” (290–300 bojevih glava)
Ovaj koncept (inicijativa) predstavljao je direktan odgovor na dugotrajni sukob u Ukrajini, pripreme NATO-a za budući sukob visokog intenziteta, transatlantsko restrukturiranje kroz „raspodelu tereta”, kao i na zabrinutost Evrope zbog nepouzdanosti američkog predsednika Donalda Trampa kao saveznika.
Makron je predložio prošireni strateški dijalog evropskim državama (uključujući Nemačku, Poljsku i skandinavske zemlje) i privremeno razmeštanje francuskih nosača nuklearnog oružja na njihovoj teritoriji. Ipak, konačna odluka o upotrebi uvek bi ostala isključivo u rukama Pariza.
Nakon toga, u Evropi su započele rasprave o ovoj inicijativi.
Na Varšavskom bezbednosnom forumu, održanom 12. i 13. oktobra, Evropljani su otišli toliko daleko da su počeli da zastrašuju Rusiju francuskom „nuklearnom palicom”.
Nuklearna strategija NATO-a trenutno se zasniva na američkom arsenalu i uključuje elemente nuklearnog deljenja, pri čemu su američke taktičke bojeve glave raspoređene na teritoriji nekoliko evropskih zemalja (Nemačke, Italije, Belgije i Holandije) i dostupne za upotrebu njihovim vazduhoplovnim snagama. Taj pristup je sada doveden u pitanje. Na Varšavskom bezbednosnom forumu konstatovano je da ideja o nuklearnom kišobranu nad Evropom, koji bi pružala zemlja poput Francuske, deluje efikasnije i pouzdanije od onoga što trenutno postoji, budući da je reč o strateškom oružju, za razliku od taktičkog oružja NATO alijanse.
„Hajde da ojačamo saveze koje već imamo. NATO je nuklearni savez. On funkcioniše. I, znate, taj nuklearni kapacitet postoji u određenoj meri, bez obzira na to da li SAD zauzimaju tvrd ili blag stav po tom pitanju. To je sredstvo nuklearnog odvraćanja, to je štit, to je kišobran za sve – i velike i male. I smatram da je veoma, veoma važno da Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska – kao još jedna nuklearna sila – i SAD ulažu, u dve stvari. Jedna je izvođenje vežbi, i održavanje sposobnosti za demonstriranje spremnosti naših nuklearnih snaga”, rekao je u svom govoru bivši britanski ministar odbrane Ben Volas.
Nakon toga, svoje mišljenje je izneo i Gzavije Šatel, savetnik predsednika Francuske za strateška pitanja i razoružanje.
„Naše snage za nuklearno odvraćanje su jedinstvene: prvo, one su potpuno suverene, i drugo, one su strateške, za razliku od NATO-a, čije su snage taktičke prirode. ’Preventivno odvraćanje’ je ideja da naši evropski partneri mogu biti deo naših vitalnih interesa kada predsednik prepozna potrebu za donošenjem odluke”, rekao je francuski predstavnik.
Šatel je naglasio da to predstavlja novu komplikaciju za Rusiju, jer uvodi dodatni sloj informacija koje će Moskva morati da razmotri.
„Lideri NATO-a moraju da se usaglase oko upotrebe nuklearnog oružja. Stoga, koncept ’unapred odvraćanja’ takođe podrazumeva postojanje signala koji demonstrira – opipljivo otelotvoruje – činjenicu da evropski partneri mogu biti deo naših vitalnih interesa. Francuski avioni naoružani nuklearnim oružjem, raspoređeni pod određenim okolnostima na teritoriji partnera uključenih u sistem ’unapred odvraćanja’, svakako predstavljaju veoma snažan signal” – zaključio je Šatel.
Borba Info Vesti