
Napadi na Krimski most ponovo su otvorili pitanje kako Rusija treba da odgovori na ukrajinske operacije i da li dosadašnji način vođenja borbenih dejstava može da donese odlučujući preokret na frontu.
U ruskim vojnim krugovima sve glasnije se govori o potrebi za drugačijim pristupom, koji bi podrazumevao znatno snažnije operacije i promenu taktike prema ukrajinskim snagama.
Ruski general-potpukovnik u rezervi Andrej Guruljov izneo je na televiziji Cargrad stav da Rusija može ostvariti ciljeve specijalne vojne operacije samo prelaskom na ofanzivu velikih razmera, uz opkoljavanje i uništavanje čitavih ukrajinskih vojnih grupacija.
Njegova ocena usledila je tokom komentarisanja ukrajinskih udara na Krimski most, koji povezuje Krim sa ruskom teritorijom preko Kerčkog moreuza.
Guruljov smatra da ukrajinska strana nije delovala improvizovano, već da su napadi na most bili pažljivo pripremljeni. Prema njegovoj proceni, Kijev je računao na snažan odjek u javnosti, zbog čega su vreme i način izvođenja operacije bili precizno odabrani. General je priznao da su udari bili tačno proračunati i da su ostvarili postavljeni cilj.
Ipak, odbacio je mogućnost da takve akcije mogu ozbiljno da ugroze ruske pozicije u diplomatskom procesu ili da dovedu do prekida pregovora. Objasnio je da se tokom pregovora razmatraju sasvim druga pitanja i da napadi na Krimski most ne mogu da utiču na njihov sadržaj.
Posebnu pažnju posvetio je nameni samog mosta. Podsetio je na izjavu ruskog predsednika Vladimira Putina da se ova saobraćajnica koristi isključivo u civilne svrhe.
Kako je objasnio, preko Krimskog mosta ne prevoze se vojna tehnika, kamioni, gorivo niti nafta. Takav transport, prema njegovim rečima, odvija se drugim pravcima, preko Novorusije. Time je ukazao na razliku između značaja mosta za civilni saobraćaj i logističkih pravaca koji se koriste za vojne potrebe.
Kada je reč o ruskom odgovoru, Guruljov smatra da pojedinačne uzvratne akcije nisu dovoljne za postizanje strateških ciljeva. Suština njegovog predloga jeste prelazak na ofanzivnu taktiku, u kojoj bi ruske snage preuzele inicijativu i izvodile operacije sposobne da promene stanje na pojedinim delovima fronta.
U obrazloženju se pozvao na sovjetski borbeni pravilnik, prema kojem je ofanziva predstavljala način ostvarivanja pobede, dok je odbrana smatrana iznuđenim oblikom vođenja borbenih dejstava. Takvo razumevanje ratovanja, smatra general, ostaje primenljivo i u savremenim uslovima.
„Potrebni su razorni, zapanjujući udari na pojedinim pravcima“, izjavio je Guruljov, naglašavajući da ruska vojska raspolaže sposobnostima za izvođenje takvih operacija.
On pritom ne zanemaruje činjenicu da se karakter savremenog ratovanja promenio, kao ni značajne promene u vrstama i mogućnostima naoružanja koje se danas koristi. Međutim, uveren je da tehnološki razvoj i novi uslovi na bojištu ne isključuju izvođenje velikih ofanzivnih operacija.
Njegova glavna primedba odnosi se na taktiku postepenog potiskivanja ukrajinskih jedinica sa položaja koje drže. Takav način napredovanja, prema njegovom mišljenju, nije dovoljan za ostvarivanje ciljeva ruske vojne operacije.
Umesto toga, zalaže se za oslobađanje velikih teritorija kroz operacije koje bi omogućile opkoljavanje čitavih ukrajinskih grupacija. Cilj ne bi bio samo njihovo povlačenje sa postojećih položaja, već i uništavanje njihove sposobnosti da nastave borbena dejstva.
„Protivnika ne treba potiskivati, već opkoljavati i uništavati. Ključno je uništavati“, naglasio je general.
Takva strategija, po njegovom shvatanju, omogućila bi ruskim snagama da umesto sporog pomeranja linije fronta ostvaruju znatno veće teritorijalne rezultate i istovremeno eliminišu koncentrisane ukrajinske snage.
Guruljov je pitanje zaštite ruske teritorije povezao i sa širenjem tampon-zone između ruskih granica i položaja sa kojih ukrajinska vojska može da izvodi napade.
Prema njegovoj proceni, efikasnost takve zaštite neposredno zavisi od udaljenosti granice tampon-zone od ruske teritorije. Što se ta granica bude nalazila dalje od ruskih državnih granica, ukrajinske snage će imati manje mogućnosti za izvođenje udara.
Time je general proširio svoj predlog sa neposrednih vojnih operacija na dugoročnu bezbednost ruskih pograničnih oblasti.
U njegovoj koncepciji, velika ofanziva, opkoljavanje ukrajinskih grupacija i teritorijalno proširenje tampon-zone predstavljaju povezane elemente strategije kojom bi Rusija trebalo da ostvari svoje vojne ciljeve i smanji opasnost od novih napada na sopstvenu teritoriju.
Borba Info Vesti