Ukrajini preti gubitak ključne prednosti: Moskva preuzima inicijativu u trci koja može promeniti rat

Na međunarodnom tržištu strateški važnih industrijskih materijala pojavila se nova nestašica koja bi mogla ozbiljno da utiče na dalji razvoj sukoba Rusije i Ukrajine.

Sve veća upotreba bespilotnih letelica otpornih na elektronsko ometanje izazvala je ogromnu potražnju za optičkim vlaknima. Istovremeno, kineski proizvođači suočavaju se sa rastućim narudžbinama iz sektora veštačke inteligencije, čiji centri za obradu podataka koriste iste materijale.

Ovakva situacija dovela je do naglog povećanja cena i otvorila pitanje koja strana može duže da finansira proizvodnju savremenih dronova.

Financial Times upozorava da je ukrajinska prednost u oblasti bespilotnih letelica ozbiljno ugrožena, pošto su cene visokokvalitetnih optičkih vlakana porasle više od šest puta, dok Rusija koristi veće finansijske mogućnosti za kupovinu dostupnih zaliha.

Cena kilometra takvog vlakna tokom proleća povećana je sa približno četiri na gotovo 30 dolara, prema podacima trgovaca i ukrajinskih proizvođača.

Optički dronovi postali su naročito važni tokom poslednje dve godine jer njima operateri upravljaju preko tankog kabla koji se odmotava sa letelice. Pošto ne koriste radio-vezu, klasična sredstva radioelektronskog ometanja ne mogu da prekinu komunikaciju sa operatorom.

Ahmed Ali, vodeći analitičar britanske konsultantske kompanije CRU, ističe da su takve letelice počele značajno da utiču na potrošnju optičkih vlakana 2025. godine. Tokom 2026. potražnja je dodatno porasla, a Rusija i Ukrajina ostale su glavni kupci u vojnom segmentu, uz sve veće potrebe telekomunikacija i centara za veštačku inteligenciju.

Najveći problem za Kijev predstavlja način nabavke.

Ukrajinski trgovac koji posluje u Kini objašnjava da Moskva zaključuje direktne ugovore sa kineskim proizvođačima i centralizovano kupuje ogromne količine. Ukrajina, nasuprot tome, narudžbine raspoređuje preko stotina kompanija i posrednika, što povećava troškove.

Ruski kupci pritom znatno manje reaguju na poskupljenja. Trgovac ove informacije dobija od kineskih kompanija sa kojima sarađuje.

Aleksandar Jakovenko, osnivač ukrajinske kompanije TAF Industries, naveo je da optički kabl za bespilotnu letelicu dometa 30 kilometara može koštati gotovo 1.000 dolara.

Zato se deo proizvođača vraća radio-upravljanju i koristi terminale Starlink od približno 300 dolara. Njih je teško elektronski ometati zbog faznih antenskih rešetki koje rade na više frekvencija i snažnih signala satelita u niskoj Zemljinoj orbiti.

Ukrajinska kompanija Stellarion iz Kijeva proizvodi udarne dronove Deadliner sa obe vrste upravljanja, dok istovremeno pokušava da dugoročnim ugovorima obezbedi stabilne cene optičkih vlakana.

Presudan položaj na ovom tržištu ima Kina.

Prema analizi investicione banke Huatai Securities, kineske kompanije proizvode više od polovine svih optičkih vlakana u svetu i gotovo polovinu gotovih optičkih kablova.

Proizvodnju ograničava nestašica skupih staklenih predformi iz kojih se vlakna izvlače. Iako desetine kineskih kompanija izrađuju gotove kablove za centre za obradu podataka, samo nekoliko njih proizvodi sama vlakna u industrijskim količinama.

Među najvažnijima su Hengtong iz Sudžoua, YOFC i Fiberhome iz Vuhana, čiji se proizvodi koriste i u civilnim telekomunikacionim projektima.

Analitičari Huatai Securities očekuju dugoročno visoku potražnju. Procena je da bi prodaja optičkih vlakana za dronove tokom 2026. mogla dostići 146 miliona kilometara, odnosno 155 odsto više nego 2025. godine.

Istovremeno, Ukrajina planira proizvodnju najmanje tri miliona FPV dronova, dok se u Rusiji očekuje proizvodnja približno 3,5 miliona takvih letelica.

Razmere promene na tržištu pokazala je prošlomesečna Kantonska izložba, najveći izvozni sajam u Kini.

Kompanija Potel Cable Group iz provincije Đangsi izložila je kablove za centre za obradu podataka, pojedinačna optička vlakna namenjena dronovima i kalem za njihovo odmotavanje tokom leta. Rusija je u njenim promotivnim materijalima navedena kao jedno od ciljnih tržišta.

Džulija Li, menadžerka prodaje kompanije Potel, izjavila je da je od februara potražnja za komponentama sa jednim optičkim vlaknom porasla sa nule na približno polovinu ukupne prodaje. Uređaj za odmotavanje kabla proizvodi druga kompanija.

Proizvodi se prodaju različitim državama, često preko distributera, a Li je objasnila da kompanija ne proverava kako će ih kupci koristiti.

„Najvažnije nam je da dobijemo novac“, rekla je Li.

Još četiri kineska proizvođača kablova potvrdila su da su poslednjih meseci dobijala domaće i strane narudžbine pojedinačnih optičkih vlakana, za koje pretpostavljaju da su namenjena bespilotnim letelicama.

Uprkos sankcijama koje su SAD, Evropska unija i Velika Britanija od februara 2022. uvele stotinama kineskih kompanija zbog isporuka vojnih tehnologija, opreme i komponenti ruskoj odbrambenoj industriji, optička vlakna imaju poseban status.

Valid Tahirheli, stručnjak za britanske sankcije iz advokatske kancelarije Eldwick Law, izjavio je da mu nije poznat slučaj sankcionisanja kineske kompanije konkretno zbog izvoza optičkih vlakana za ruske dronove.

Njihova prodaja Rusiji ili Ukrajini sama po sebi ne krši kineske propise, jer optička vlakna nisu izričito klasifikovana kao roba dvostruke namene. Kinesko Ministarstvo trgovine kontroliše izvoz telemetrijske opreme za upravljanje dronovima, ali carina može ograničiti i druge isporuke iz razloga nacionalne bezbednosti. Ministarstvo nije odgovorilo na zahtev za komentar.

Ukrajinski trgovac otkrio je da od avgusta pojedine pošiljke stižu bez oznaka i logotipa proizvođača, dok su neki dobavljači postali oprezniji.

Za ukrajinsku industriju dodatni problem predstavlja činjenica da svaki kontingent koji ne uspe da obezbedi može završiti kod ruskih kupaca.

„Optička vlakna koja ne dobije Ukrajina dobijaju Rusi. To je praktično igra sa nultom sumom“, zaključio je trgovac.

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da zemlja strogo kontroliše izvoz robe dvostruke namene i odbacilo pokušaje povezivanja kineske trgovine sa odgovornošću za sukob.

„Protivimo se korišćenju teme sukoba za diskreditaciju Kine“, navedeno je u saopštenju ministarstva.

Check Also

Putin, Si i Tramp promenili pravila igre: Svetski poredak kakav smo poznavali odlazi u istoriju

Susret lidera tri najveće nuklearne sile otvorio je pitanje koje bi moglo da odredi budućnost …