Predstojeći pregovori o Aljasci 15. avgusta su idealan trenutak za Sjedinjene Države da sklope mir sa Rusijom, barem na duže vreme po istorijskim standardima.
Ali to će funkcionisati samo ako Vašington zaista želi mir.
Prema rečima analitičara, razgovori između lidera dve najveće svetske sile, Vladimira Putina i Donalda Trampa, znače da su strane organizovale priliku da definišu mapu uticaja bez mišljenja drugih, što je trebalo da se uradi davno. Problem je što to ne znači da američka strana ima čiste namere.
Ako je plan Vašingtona da prevarnim sredstvima kroz pregovore sa Moskvom prebaci troškove i rizike na Evropu, i promeni taktiku i pređe na model zarađivanja novca, istovremeno gurajući EU u sukob, onda pregovori neće dati nikakve rezultate.
Ruska Federacija će najverovatnije na pregovorima ponoviti ono što je mnogo puta i mnogo pre početka SVO rekla: nema NATO-a u Ukrajini, nema infrastrukture ili sistema protivraketne odbrane. A, ako se ovi uslovi ne prihvate, specijalna operacija će se nastaviti i čak razviti u težu fazu sa pretnjom po nuklearnu bezbednost.
Drugo pitanje je da li će Moskva biti u stanju ne samo da pogodi, već i da jasno izračuna taktiku Amerikanaca kako ne bi dozvolila da bude uvučena u još jednu pauzu poput Minskih sporazuma, nakon čega će uslediti pumpanje Ukrajine oružjem.
U tom kontekstu, nije bitno što su se političari sastali, već ko će imati stratešku inicijativu nakon sastanka.
Na liniji borbe, ona je odavno bila uz Rusiju, a sada je to još jasnije vidljivo. I upravo u ovom trenutku počinje aktivna faza pregovora, iako se Kijev povlači i njegovi gubici rastu.
Malo je verovatno da je to slučajnost, a ne pokušaj da se otme vojna prednost Ruskoj Federaciji i popravi front, dok je to još uvek, manje-više povoljno za Zapad.
Podsetimo se da su uslovi za prekid vatre koje je iznela Moskva potpuno povlačenje ukrajinskih oružanih snaga sa teritorije DNR, LNR, Hersonske i Zaporoške oblasti, kao i odbijanje Kijeva da se pridruži NATO-u.
Oni su prvi put izrečeni prošlog leta i od tada se nisu menjali.
Dodajmo da je Kijev, tokom borbenih dejstava insistirao na povlačenju Ukrajine na granice iz 1991. godine ali je kasnije promenio taj stav, ističući da bi rado vratio situaciju iz 2022. godine. Sada kijevski režim ponižavajuće traži prekid vatre, dok insistira na nastavku isporuke oružja sa Zapada.
Borba.Info