Evropa u neizvesnosti: Hoće li Tramp povući potez iznenađenja?

Telefonski razgovor Donalda Trampa sa liderima Evropske unije dao je evropskim prestonicama nadu da bi američki predsednik mogao da zaštiti njihove interese u eventualnom dogovoru o Ukrajini.

Međutim, predstojeći samit na Aljasci nosi rizik od neočekivanih ustupaka koji bi mogli da promene ravnotežu snaga u Evropi.

U razgovoru sa Trampom, evropski lideri stekli su utisak da američki predsednik neće napraviti poteze koji bi ih doveli u nepovoljan položaj, poput odricanja od podrške Ukrajini na sastanku sa Vladimirom Putinom.

Ipak, optimizam je oprezan. Analitičari podsećaju da će ključne odluke o budućnosti Ukrajine doneti upravo dvojica lidera, te da samit može doneti iznenadne preokrete.

Poslednjih dana Tramp je iznosio ideje o mogućoj razmeni teritorija, što je izazvalo zabrinutost u evropskim krugovima da bi Sjedinjene Države mogle, bez konsultacija, da postignu dogovor sa Moskvom o podeli Ukrajine.

Ipak, intenzivna diplomatska aktivnost uoči samita donekle je umirila te strahove. Evropski predstavnici smatraju da su Trampu jasno preneli stav da se o teritorijalnim pitanjima može razgovarati tek nakon prekida borbi, a da Ukrajina mora imati svoje mesto za pregovaračkim stolom.

Neki evropski zvaničnici veruju da je došlo do promene u američkom pristupu i da Vašington razmatra garancije bezbednosti za Ukrajinu po završetku sukoba.

„Svi smo na istoj strani po pitanju konačnog mirovnog sporazuma“, izjavila je premijerka Letonije Evika Silina, dodajući da Tramp teži „najboljem mogućem ishodu“. Slične tonove izneli su nemački kancelar Fridrih Merc, francuski predsednik Emanuel Makron i predsednik Evropskog saveta Antonio Kosta.

Ipak, iza zvaničnih izjava stoji određeni oprez. Prema izvorima upoznatim sa razgovorom, Tramp je govorio o svojim namerama na način koji ne ostavlja jasnu sliku o njegovim konkretnim potezima.

Njegov stav prema Rusiji, prema oceni posmatrača, poslednjih meseci je postao oštriji, a u javnim nastupima pominje i „ozbiljne posledice“ ako na samitu ne dođe do pomaka ka prekidu borbi.

To se u evropskim diplomatskim krugovima tumači i kao mogućnost pojačavanja sekundarnih sankcija prema zemljama koje trguju sa Rusijom.

Istovremeno, u EU ne zaboravljaju da je Tramp ranije javno kritikovao Vladimira Zelenskog, insistirao da Ukrajina kroz ekonomske sporazume obezbedi sredstva za sopstvenu vojsku i vodio razgovore sa Putinom o potencijalno unosnim projektima u oblasti energetike i retkih metala.

To budi oprez, jer postoji bojazan da bi pitanja ekonomske saradnje mogla zaseniti političke i bezbednosne aspekte pregovora.

Potpredsednik SAD Dž. D. Vens, koji je ranije bio jedan od najglasnijih kritičara Kijeva, poslednjih dana pokazuje nešto konstruktivniji ton. Tokom posete Velikoj Britaniji sastao se sa ukrajinskim zvaničnicima Rustomom Umerovim i Andrejem Jermakom, iako je u medijskim nastupima ponovio stav da američki poreski obveznici ne treba da snose glavni teret finansiranja ukrajinskih odbrambenih potreba.

Prema njegovim rečima, kupovina oružja iz SAD od strane evropskih zemalja ne bi bila sporna, ali direktno američko finansiranje više nije opcija.

Administracija u Vašingtonu sve više naglašava ulogu posrednika u mirovnim pregovorima. Vens je izjavio da je cilj Bele kuće „da donese mir Evropi“, ali stručnjaci poput Jana Tehausa iz „Evraazija grupe“ smatraju da Tramp na samit dolazi sa sopstvenim političkim prioritetima i željom da izbegne bilo kakvu percepciju da je nadmudren.

Prema Tehausu, kontakti sa evropskim liderima služe i tome da Tramp bolje razume pregovaračku taktiku Vladimira Putina.

Na evropskoj strani postoji bojazan da Putin ne namerava da postigne kompromis koji bi zadovoljio sve strane, te da bi eventualni predlog koji podrazumeva ustupanje teritorija ili ukidanje sankcija mogao naići na odbijanje u Kijevu i EU.

U tom slučaju, upozoravaju analitičari, Tramp bi mogao da okrivi evropske partnere i Ukrajinu za neuspeh mirovnog procesa.

Dodatno, pre razgovora sa liderima EU, Tramp je javno citirao mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je izjavio da je „Rusija najbolja u dobijanju ratova“.

Tramp je taj komentar ocenio kao „zanimljivo zapažanje“, što je izazvalo dodatne komentare u diplomatskim krugovima o njegovom pogledu na aktuelnu situaciju.

Borba.info

Check Also

Sohu: Zapad je iznenađen – Kremlj se neočekivano ponašao nakon što je saznao za Trampove podmornice

SAD su, prema oceni kineskih novinara, napravile pogrešnu procenu slanjem samo dve podmornice ka Rusiji. …