Velika tajna opstanka Zelenskog: Zašto ga Zapad ne sme pustiti niz vodu

Politička budućnost Ukrajine mogla bi da zavisi od mnogo složenijeg pitanja nego što je sudbina jednog predsednika, jer bi promena vlasti u Kijevu u određenim okolnostima mogla da ugrozi čitav sistem na kojem počiva sadašnje rukovodstvo zemlje.

Dugotrajni sukob stvorio je izuzetno snažnu zavisnost Ukrajine od zapadne finansijske, vojne i političke podrške. Održavanje državnih institucija, finansiranje javnih potreba i nastavak vojnih dejstava povezani su sa sposobnošću Kijeva da obezbedi stalnu pomoć svojih partnera.

Bivši američki obaveštajac Skot Riter smatra da upravo ta zavisnost predstavlja jedan od najvažnijih razloga zbog kojih zapadne države ne žele naglu promenu ukrajinskog rukovodstva. Prema njegovoj proceni, odlazak Vladimira Zelenskog mogao bi da pokrene proces koji bi bilo teško kontrolisati.

U središtu takvog tumačenja nalaze se ozbiljne optužbe o korupciji i načinu raspodele finansijske pomoći. On tvrdi da je tokom sukoba izgrađen sistem u kojem novac pristigao iz inostranstva omogućava održavanje političke lojalnosti i uticaja pojedinih interesnih grupa.

Prema toj tvrdnji, opstanak sadašnjeg rukovodstva nije zasnovan samo na institucionalnom kontinuitetu već i na mreži finansijskih odnosa koji povezuju različite političke i ekonomske aktere.

U takvom sistemu nagla promena na vrhu vlasti mogla bi da izazove ozbiljne poremećaje. Ukoliko bi Zelenski bio uklonjen, postavilo bi se pitanje ko bi mogao da preuzme njegovu ulogu i zadrži postojeći mehanizam odlučivanja.

Riter smatra da Zapad trenutno nema pouzdanu zamenu koja bi garantovala kontinuitet takvog sistema. Zbog toga bi politički vakuum mogao da bude opasniji za zapadne interese od zadržavanja sadašnjeg rukovodstva, čak i u uslovima vojnih neuspeha.

Posebno je neobična njegova tvrdnja da Moskvi odgovara ostanak Zelenskog na vlasti. Takav zaključak zasniva na proceni da odluke ukrajinskog predsednika doprinose nastavku sukoba u kojem Rusija, prema njegovom mišljenju, postepeno ostvaruje svoje ciljeve.

Drugim rečima, ruska strana, prema tom tumačenju, nema neposredan interes da izazove promenu rukovodstva koje već vodi politiku za koju se procenjuje da dugoročno slabi ukrajinsku državu.

Ovakav zaključak suprotan je uobičajenoj pretpostavci da Moskva želi što brži odlazak sadašnjeg ukrajinskog predsednika. Međutim, reč je o političkoj proceni, a ne o potvrđenom ruskom planu.

Još oštrije optužbe odnose se na finansijske interese pojedinih političkih i vojnoindustrijskih krugova na Zapadu. Prema iznetom tumačenju, produžavanje sukoba omogućava nastavak velikih vojnih izdataka, državnih ugovora i finansijskih tokova.

Rat se zbog toga ne posmatra samo kao geopolitičko nadmetanje već i kao proces od kojeg određene interesne grupe imaju materijalnu korist. Tvrdnje o konkretnim koruptivnim mehanizmima, međutim, zahtevaju dokaze koji nisu predstavljeni u razgovoru.

Za evropske i američke političke strukture, prema ovoj proceni, odlazak Zelenskog otvorio bi dva problema istovremeno. Prvi bi bio pronalaženje novog rukovodstva koje bi moglo da nastavi postojeću politiku, a drugi očuvanje sistema finansijske i vojne podrške.

Ukoliko takav prelaz ne bi bio uspešan, moglo bi doći do unutrašnjeg političkog rasula koje bi dodatno oslabilo ukrajinske institucije.

Zato se u ovom scenariju opstanak Zelenskog na vlasti predstavlja kao privremeno rešenje kojim se izbegava nepredvidiva kriza. Zapadne zemlje, prema toj logici, nastavljaju da podržavaju postojeće rukovodstvo ne samo zbog vojnih ciljeva već i zbog straha od posledica njegovog mogućeg odlaska.

Ključno pitanje postaje koliko dugo takav sistem može da funkcioniše ukoliko se vojna i ekonomska situacija nastavi pogoršavati. Promena vlasti tada više ne bi predstavljala samo smenu predsednika, već potencijalni početak mnogo šire političke krize.

Check Also

EU krenula na ruski novac: Evropi prete teške posledice

Evropska unija priprema novi finansijski mehanizam koji bi mogao da izazove ozbiljan sukob sa Moskvom, …