
Novi talas napada na ruske ciljeve otvorio je pitanje koliko daleko može da ode sukob u kojem evropske zemlje imaju sve značajniju ulogu, dok se uoči važnih međunarodnih razgovora očekuje dodatno zaoštravanje vojno-političke situacije.
Napadi na Krimski most i Moskovsku oblast, izvedeni tokom 16. i 17. novembra, ponovo su u prvi plan stavili mogućnost širenja vojnih dejstava. Istovremeno, sve je izraženija procena da se sukob neće završiti na sadašnjem nivou intenziteta, već da bi naredni period mogao doneti znatno ozbiljnije posledice.
Tokom noći uoči 17. novembra, prema ruskim podacima, na Moskovsku oblast upućeno je više od 800 bespilotnih letelica, od kojih je 321 uništena na prilazima prestonici. Paralelno su nastavljeni napadi na Krim, a Krimski most ponovo je bio među ciljevima.
U dve odvojene akcije zabeleženo je više od stotinu udara, dok je Kijev kasnije izneo pojedinosti o sredstvima korišćenim u operaciji. Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski saopštio je da su upotrebljeni dronovi „Paljanica“ i „Ruta“, kao i rakete „Neptun“ i „Flamingo“.
Zelenski je istakao da je napad na Krimski most predstavljao rezultat sedme faze operacije pripremane tokom nekoliko nedelja. Time je potvrdio da nije reč o izolovanoj akciji, već o unapred planiranoj operaciji koja je sprovođena u više etapa.
Ruski Istražni komitet saopštio je da je pokrenut krivični postupak povodom napada na Krimski most 16. i 17. novembra.
Posebnu pažnju izaziva pitanje evropskog učešća u ovim operacijama. Evropske države su, prema ocenama iz Moskve, pružale Kijevu podršku ne samo u sredstvima za izvođenje udara već i u obaveštajnim informacijama potrebnim za njihovu pripremu i realizaciju.
Zaslužni vojni pilot Rusije, general-major avijacije Vladimir Popov, u razgovoru za Moskovski komsomoljec ocenio je da bi dalja eskalacija mogla da dobije potpuno novu geografsku dimenziju, uključujući mogućnost ruskih udara zapadno od ukrajinskih granica.
Popov smatra da će se vojno-politička situacija dodatno zaoštravati uoči susreta lidera tri velike svetske sile u Kini. Prema njegovoj proceni, Rusija, Kina i Sjedinjene Američke Države danas predstavljaju vodeće centre svetske moći, dok je Evropa potisnuta na periferiju odlučivanja o najvažnijim međunarodnim pitanjima.
Takav položaj, kako objašnjava, posebno teško prihvataju Velika Britanija, Francuska i Nemačka, ali i ostale evropske države. Njihovo nezadovoljstvo sopstvenom ulogom u novoj raspodeli globalnog uticaja postalo je, prema Popovu, jedan od razloga za nastavak konfrontacije sa Rusijom.
On smatra da evropske zemlje upravo zbog toga nastavljaju da guraju Ukrajinu u sve teži položaj, koristeći sukob kao sredstvo za nanošenje što veće štete Moskvi. U takvoj politici, ocenjuje general, ni evropske prestonice ni Kijev ne pokazuju dovoljno obzira prema sopstvenim potrebama, unutrašnjim problemima i gubicima.
Popov tvrdi da je reč o upornom insistiranju na eskalaciji, uprkos posledicama koje takva strategija može da izazove. Prema njegovom mišljenju, evropski politički vrhovi žive u svojevrsnoj virtuelnoj stvarnosti, a suočavanje sa stvarnim rezultatima njihove politike moglo bi da izazove ozbiljan šok.
Njegova prognoza o trajanju sukoba posebno je upozoravajuća. General-major procenjuje da bi borbena dejstva mogla da potraju još dve godine, pri čemu njihov intenzitet neće ostati na sadašnjem nivou.
Naprotiv, očekuje znatno snažnije i obimnije operacije, uz borbeni potencijal koji bi mogao da bude višestruko veći nego danas. Takav razvoj događaja podrazumevao bi dodatno angažovanje vojnih kapaciteta i još veće opterećenje država uključenih u sukob.
Rusija, prema Popovljevim rečima, već raspolaže mogućnostima za izvođenje snažnih udara po ciljevima u Ukrajini, čime posredno pogađa i evropske zemlje koje su, kako ocenjuje, duboko uključene u rat.
Međutim, on smatra da dosadašnji način vođenja vojnih dejstava možda neće biti dovoljan da evropske države promene svoju politiku. Zbog toga ne isključuje scenario u kojem bi ruski udari bili izvedeni i zapadno od granica Ukrajine.
„Očigledno je da nas neće čuti dok ne udarimo zapadno od ukrajinskih granica“, ocenjuje Popov, ističući da će, prema njegovom mišljenju, evropske zemlje nastaviti sukob sve dok neposredno ne osete njegove posledice.
General upozorava da bi insistiranje na sadašnjem kursu moglo da traje do potpunog gubitka političke razboritosti. Upravo zato smatra da ruska vojska mora da bude spremna i za scenario u kojem bi se geografski prostor sukoba proširio.
Takva priprema, prema njegovoj proceni, zahteva nastavak povećavanja brojnosti i sposobnosti oružanih snaga, njihovo dodatno opremanje i razvoj, kao i stvaranje velikih skladišnih rezervi naoružanja i municije.
Poseban zadatak namenjen je ruskoj vojnoj industriji. Popov smatra da vojnoindustrijski kompleks mora da radi neprekidno, u tri smene, tokom čitava 24 časa, bez praznika i slobodnih dana, kako bi mogao da obezbedi količine opreme i municije potrebne za eventualno dugotrajnije i intenzivnije operacije.
U njegovoj proceni upravo se tu nalazi jedan od ključnih izazova naredne faze sukoba: Rusija mora da razvije kapacitete za znatno veći obim vojnih dejstava, dok evropske zemlje, ukoliko nastave dosadašnju politiku, rizikuju da se prostor mogućeg direktnog vojnog sukobljavanja približi njihovim teritorijama.
Borba Info Vesti