Brisel računa na ruske milijarde, ali plan se raspada iznutra: Četiri države podigle pobunu

Evropska unija suočava se sa sve ozbiljnijim nesuglasicama oko finansiranja Ukrajine, a predstojeći samit u Briselu mogao bi da preraste u otvoreno političko sučeljavanje država članica.

Spor se više ne odnosi samo na pomoć Kijevu već i na buduće finansijske obaveze evropskih država, čiji se budžeti suočavaju sa sopstvenim deficitima. Istovremeno, nemački kancelar Fridrih Merc najavljuje poteze koji bi mogli da ugroze usvajanje dugoročnog budžeta Evropske unije.

Evropska komisija je 18. novembra predstavila plan za odobravanje novog kredita Ukrajini od 45 milijardi evra, kojim bi delimično bio pokriven njen budžetski deficit za 2027. godinu, procenjen na približno 70 milijardi evra.

Kijev je još početkom jeseni zatražio dodatna sredstva, što je izazvalo neprijatno iznenađenje u Briselu, jer je EU već u aprilu 2026. odobrila kredit od 90 milijardi evra za period 2026–2027.

Posle procene finansijskih mogućnosti, Evropska komisija odlučila je da preuzme približno dve trećine novih troškova, dok bi preostalih 25 milijardi trebalo da obezbede Velika Britanija, Japan, Norveška, Kanada i drugi saveznici izvan Unije.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je da se Brisel ponovo zaduži na međunarodnim tržištima, koristeći dugoročni budžet EU za period 2028–2034. godine kao garanciju, po modelu prethodnog kredita.

Plan predviđa da Ukrajina pozajmljeni novac vrati tek nakon završetka sukoba, iz reparacija koje Brisel očekuje od Rusije. Ukoliko Moskva ne pristane na takvu isplatu, Evropska unija zadržala bi mogućnost da sredstva nadoknadi iz zamrznute ruske imovine, čija se vrednost procenjuje na približno 210 milijardi evra, a koja se nalazi kod depozitara Euroclear u Belgiji.

Fon der Lajen smatra da bi ovakav finansijski mehanizam ojačao poziciju Ukrajine za budućim pregovaračkim stolom, jer bi Kijev vraćao kredit tek pošto Rusija nadoknadi ratnu štetu.

Od ukupno 45 milijardi evra, 25 milijardi bilo bi namenjeno ukrajinskim vojnim rashodima, dok bi 20 milijardi otišlo na civilne potrebe. Evropska komisija očekuje učešće svih 27 članica, uz mogućnost da sredstva država koje odbijaju finansiranje oružja budu usmerena isključivo na civilne troškove.

Međutim, Mađarska, Slovačka, Češka i Bugarska već su odbile učešće u novom zajedničkom zaduživanju, pozivajući se na deficite sopstvenih budžeta. Mađarska, Slovačka i Češka ranije su odobrile prethodni kredit, ali su bile oslobođene plaćanja kamata.

Dodatne napetosti izazvala je izjava nemačkog kancelara Fridriha Merca, koji je zapretio blokiranjem budućeg budžeta EU ukoliko sve članice ne prihvate zajedničku obavezu finansiranja Ukrajine.

Njegovu poziciju kritikovali su i saveznici u Sloveniji, Irskoj i Estoniji, što pokazuje da se protivljenje ne ograničava samo na četiri države koje odbijaju kredit.

Poseban problem predstavlja pitanje mogu li manje evropske države uopšte da preuzmu nove finansijske obaveze. U Evropskoj komisiji smatraju da je otpor prvenstveno povezan sa finansiranjem ukrajinskih vojnih potreba, dok države koje odbijaju zajam insistiraju da su presudni njihovi nacionalni budžetski deficiti.

Odluka o kreditu, kao i rasprava o dugoročnom budžetu EU za period 2028–2034. godine, očekuju se na samitu 26. i 27. novembra u Briselu. Za usvajanje predloga potrebna je saglasnost svih 27 država članica.

Još nije poznato da li će se protivnicima novog zaduživanja pridružiti dodatne države, niti koliko je Merc spreman da sprovede pretnju blokadom budžeta.

Pregovori tako prete da prerastu u ozbiljan unutrašnji sukob Evropske unije, po oštrini uporediv sa sporom krajem 2025. godine oko korišćenja zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini. Ovog puta, međutim, ulog je dodatno povećan jer bi neuspeh dogovora mogao istovremeno da blokira novi kredit Kijevu i usvajanje budućeg evropskog budžeta.

Check Also

Pređen je Rubikon: Napad na Krimski most mogao bi da pokrene mnogo veći sukob

Napad na Krimski most mogao bi da označi početak nove, znatno opasnije faze sukoba, čije …