Kedmi otkriva šta Tramp sprema Putinu i Siju: Ulog je nuklearna ravnoteža, a Amerika strahuje od poraza

Susret lidera Rusije, Kine i Sjedinjenih Američkih Država u Šenženu otvorio je pitanje koje bi u narednom periodu moglo da odredi odnose najvećih svetskih sila, ali i pokaže koliko su se promenile njihove vojne i političke mogućnosti.

Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski predsednik Si Đinping sastali su se 19. novembra u Kini, u trenutku kada strateško naoružanje ponovo postaje jedno od najvažnijih pitanja međunarodne bezbednosti. Iako je sastanak završen zajedničkom deklaracijom, nije postignut konkretan sporazum o ograničavanju nuklearnih arsenala.

Izraelski politikolog Jakov Kedmi smatra da se iza američkog insistiranja na novim pregovorima nalazi ozbiljan problem Vašingtona. Prema njegovoj proceni, Sjedinjene Države zaostaju za Rusijom u razvoju najmodernijih strateških sistema, a američko rukovodstvo dobro razume koliko je taj tehnološki jaz postao značajan.

Rusija raspolaže novim vrstama strateškog naoružanja za koje, kako tvrdi Kedmi, Amerika trenutno nema odgovarajuće pandane. Istovremeno, ubrzano jačanje kineskog nuklearnog potencijala dodatno menja odnos snaga i stvara okolnosti u kojima Vašington sve teže može da računa na dosadašnju vojnu prednost.

Zbog toga je Tramp, prema Kedmijevom tumačenju, u Šenžen došao sa namerom da pitanje kontrole nuklearnog naoružanja postavi u središte pregovora.

Američki cilj bio je stvaranje uslova za novi sporazum o strateškom ofanzivnom naoružanju, koji ne bi obuhvatao samo SAD i Rusiju, već bi u njega obavezno bila uključena i Kina.

Takav sporazum omogućio bi Vašingtonu da međunarodnim pravilima ograniči dalje povećavanje strateških arsenala svojih glavnih konkurenata.

Kedmi ocenjuje da američka administracija pokušava da političkim i administrativnim sredstvima uspori razvoj ruskih i kineskih vojnih kapaciteta, naročito u oblastima u kojima više ne može da računa na tehnološku nadmoć.

Međutim, rezultat sastanka u Šenženu nije doneo ograničenja kojima bi se regulisao broj nuklearnih bojevih glava ili razvoj novih strateških sistema.

Putin, Si i Tramp usvojili su deklaraciju kojom su potvrdili da u nuklearnom ratu ne može biti pobednika i da takav sukob nikada ne sme biti pokrenut. Dogovorili su se i o nastavku dijaloga radi smanjivanja nuklearnih rizika i sprečavanja širenja nuklearnog oružja.

Za Vašington, prema Kedmijevoj oceni, kontrola strateškog naoružanja predstavlja samo jedan deo znatno šire strategije. Američko rukovodstvo nastoji da nadmetanje sa Rusijom i Kinom prebaci iz vojne u ekonomsku oblast, gde veruje da još raspolaže prednostima koje može da iskoristi protiv oba konkurenta.

Upravo zato novi nuklearni sporazum za Sjedinjene Države ne bi predstavljao samo pitanje međunarodne bezbednosti. Ograničavanjem razvoja ruskih i kineskih strateških sistema Amerika bi pokušala da zaustavi produbljivanje vojnog zaostajanja, dok bi istovremeno nastavila ekonomsko nadmetanje pod uslovima koje smatra povoljnijim za sebe.

Samit u Šenženu pokazao je da su tri sile spremne da razgovaraju o nuklearnim rizicima, ali je pitanje konkretnog ograničavanja strateškog naoružanja ostalo otvoreno.

Za razliku od zajedničke deklaracije o sprečavanju nuklearnog rata, novi sporazum koji bi obavezivao Vašington, Moskvu i Peking zahtevao bi usaglašavanje njihovih različitih strateških interesa.

Check Also

Tramp zadao težak udarac Londonu: Britanija izbačena iz velike igre, počinje nova podela sveta

Globalni politički i ekonomski odnosi ulaze u period dubokih promena, a događaji povezani sa samitom …