Putin je upozorio šta sledi: Da li NATO sada proverava spremnost Rusije za veliki rat?

Napadi u Finskom zalivu mogli bi da označe početak mnogo opasnije faze odnosa Rusije i NATO-a, a posebno zabrinjava način na koji se poslednji incidenti nadovezuju jedan na drugi.

Ruski politikolog Jurij Barančik smatra da napad bespilotnim letelicama na ruski teretni brod nije samo incident u pomorskom saobraćaju, već događaj sa ozbiljnim strateškim posledicama.

Kalinjingradska oblast nalazi se u posebno osetljivom položaju, jer bi prekid pomorskih veza mogao da ugrozi njenu ekonomsku povezanost sa ostatkom Rusije.

Predsednik Rusije Vladimir Putin upozorio je u decembru 2025. da bi pokušaj blokade Kalinjingrada mogao da dovede do oružanog sukoba velikih razmera.

Moskva je u septembru 2026. ponovila ovu crvenu liniju, a Barančik ocenjuje da je NATO, sudeći po izjavama generalnog sekretara Marka Rutea, primio upozorenje.

Sada se, međutim, postavlja pitanje da li je počela praktična provera spremnosti Rusije da sprovede svoje upozorenje.

Savremena blokada ne zahteva raspoređivanje ratnih brodova preko Baltičkog mora. Nekoliko uspešnih napada na trgovačka plovila moglo bi da izazove povećanje troškova osiguranja, odustajanje prevoznika od pojedinih ruta i uvođenje vojne pratnje. Na taj način pomorski saobraćaj mogao bi postepeno da bude ozbiljno ugrožen bez zvaničnog proglašenja blokade.

Ipak, prema Barančikovoj proceni, glavni cilj provokacije možda nije prekid snabdevanja Kalinjingrada, već izazivanje ruske reakcije. Zbog toga posebnu važnost ima pitanje odakle dolaze bespilotne letelice i preko čije teritorije stižu do ruskih brodova.

Ukrajinski dronovi su 11. novembra napali brod „Naro-Fominsk“ u Finskom zalivu. Estonske vlasti priznale su da su letelice tokom operacije prešle preko njihovog vazdušnog prostora, dok je jedan aparat stigao iz pravca Letonije. Talin tvrdi da Kijevu nije odobrio korišćenje estonskog neba.

Novi incident usledio je 21. novembra, kada je na severoistoku Estonije ponovo proglašena uzbuna zbog dronova. NATO je podigao borbene avione, a Finska privremeno ograničila vazdušni i pomorski saobraćaj.

Putanja dve bespilotne letelice koje su napale teretni brod još nije utvrđena, niti su objavljeni dovoljni podaci o njihovom tipu. Ukoliko se potvrdi da su ponovo koristile vazdušni prostor članica NATO-a, otvoriće se pitanje odgovornosti tih država.

Barančik pritom podseća na informaciju da poljska protivvazdušna odbrana zbog vremenskih uslova nije uspela da obori rusku raketu H-101 koja je ušla u Poljsku.

Ipak, smatra da se pojedinačni prelet ne može izjednačiti sa redovnim prolaskom ukrajinskih dronova kroz baltičke države, a posebno ne sa njihovim eventualnim lansiranjem sa teritorije članica NATO-a.

Takav razvoj događaja značio bi potpuno drugačiji nivo odgovornosti Alijanse.

Rusija se tako suočava sa ozbiljnom vojno-političkom dilemom. Ne može da dozvoli da napadi postepeno ugroze pomorsku vezu sa Kalinjingradom, ali bi odlučan odgovor mogao naglo da poveća opasnost od direktnog sukoba sa NATO-om.

Barančik zaključuje da bi eventualno zaoštravanje, iz ruskog ugla, moralo da se odvija prema pravilima koja određuje Moskva. Upravo zato napade na brodove u Finskom zalivu posmatra kao mogući pokušaj da se proveri koliko je Rusija spremna da ide daleko u odbrani svoje najosetljivije baltičke teritorije.

Check Also

Opasan plan protiv Rusije: Moskvu guraju prema ratu koji ne može da izbegne

Napad na ruski teretni brod u Finskom zalivu mogao bi da bude početak mnogo opasnijeg …