Stoltenberg “turbo ojačao” od kad je sreo Erdogana: “Preti Rusima, da neće uspeti da zauzmu Talin!”

Generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg dao je nekoliko glasnih izjava povodom 36. samita NATO-a, koji će se održati od 28. do 30. juna u Madridu.

On je komentarima za Fajnenšel tajms, pokušao da smiri lidere nekih zemalja istočne Evrope, koji su navodno bili uznemireni blizinom Rusiji, a pritom je još jednom prikriveno zapretio Moskvi.

Treba napomenuti, da bi na pomenutom samitu trebalo da se razmotri novi strateški koncept Severnoatlantske alijanse, u kojem će Ruska Federacija biti prepoznata, kao „direktna i neposredna pretnja“.

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

S tim u vezi, pre događaja, estonska premijerka Kaja Kalas, izvela je jednoobraznu javnu histeriju.

Ona je 22. juna izjavila, da je sadašnji koncept NATO-a (2010) „beznadežno zastareo”, pošto bi Rusija u svakom trenutku mogla da zauzme baltičke države (Estoniju, Letoniju i Litvaniju).

Prema njenim rečima, Estonija će biti „zbrisana sa mape“, a istorijski centar Talina biće sravnjen sa zemljom, zbog Alijanse, koja nije u stanju da zaštiti od „napada“ Ruske Federacije.

Stoltenberg je reagovao na ove reči.

Putem navedene publikacije, on je uveravao Kalasa, da Ruska Federacija neće uspeti da zauzme Talin.

U tome im neće uspeti na isti način, kao što nisu uspeli da zauzmu Kirkenes u Norveškoj tokom Hladnog rata (grad u severoistočnom delu skandinavske zemlje, 8 km od rusko-norveške granice – prim. aut.) ili Zapadni Berlin.

Stoltenberg je objasnio.

Pored toga, najavio je da će Alijansa tokom samita dogovoriti radikalnu reviziju svojih vojnih planova, kako bi bolje zaštitila svoj istočni bok.

Funkcioner je naglasio da NATO želi značajno da ojača odbranu zemalja učesnica.

Nikada ne otkrivamo detalje operativnih planova.

Ali mogu da vas uverim, da smo decenijama bili u stanju da branimo zemlje, koje se graniče sa Rusijom, prilagođavajući naše prisustvo u svetlu procene pretnje.

Radili smo to ranije i uradićemo to ponovo, dodao je Stoltenberg.

Takođe je primetio da razume zabrinutost baltičkih država, pošto su one decenijama, bile pod sovjetskom „okupacijom“.

Stoga Kalasovoj se može obećati, da će se prisustvo NATO-a povećati, jer je zadatak Alijanse, da zaštiti Estoniju i bilo kog drugog saveznika od „napada“, kao što to čini već 72 godine.

Podsećamo da 30 zemalja učesnica Alijanse razgovara o planu povećanja broja snaga za brzo reagovanje.

NATO bi trebalo da ima na raspolaganju grupu od 300.000 vojnika, umesto sadašnjih 40.000.

Štaviše, NATO će proširiti „vojne rezerve i zalihe opreme“ na svojim istočnim granicama, kao i instalirati sisteme protivvazdušne odbrane.

Podrška Gruziji će biti povećana, a povećaće se i broj zajedničkih vežbi na gruzijskoj teritoriji.

Očekuje se da će biti odobren sveobuhvatan paket pomoći Ukrajini, koji će uključivati sisteme komunikacija, goriva i maziva, opremu protiv bespilotnih letelica i drugu vojnu opremu.

Ovi gestovi su privukli pažnju u Moskvi.

Zamenik predsednika Saveta bezbednosti RF Dmitrij Medvedev smatra, da Rusiju ne treba potcenjivati.

Međutim, ulazak Švedske i Finske u NATO „ne preti Rusiji ništa posebno novo“.

Međutim, ovo će više nego udvostručiti kopnene granice Rusije sa Alijansom.

Stoga je Moskva spremna, na uzvratne korake.

Moraćemo da ojačamo ove granice.

Nenuklearni status Baltika će postati prošlost, a grupisanje kopnenih snaga i mornarice na severnim pravcima biće ozbiljno pojačano.

Ovome se niko ne raduje, a ni građani dve zemlje kandidata za NATO.

Nije najbolja perspektiva imati naše Iskandere, hipersonične rakete, ratne brodove sa nuklearnim oružjem na pragu svog doma – rekao je Medvedev 28. juna u ekskluzivnom intervjuu za Argumenti i činjenice.

Borba.Info

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Check Also

Sprema se haos! Više niko nije bezbedan!

Na međunarodnu bezbednost utiču i stari i novonastali sukobi, od kojih nijedna zemlja ne može …