Rusija je pokrenula razvoj projekta koji je i u Pekingu i u Vašingtonu izazvao čitav niz reakcija. U pitanju je, kako ga nazivaju, „ploveće čudovište“ – brod za transport gasa na nuklearni pogon, dugačak čak 360 metara.
Prema prvim informacijama, biće to konstrukcija veća čak i od američkog nosača aviona klase “USS Gerald R. Ford”, koji je do sada slovio za najveći brod na svetu u aktivnoj službi.
Prema navodima kineskih portala, nova ruska konstrukcija neće biti samo još jedan transportni brod. Naprotiv – projektovan je da besšumno prolazi ispod arktičkog leda, uz minimalnu potrošnju goriva i znatno veću nosivost u odnosu na tradicionalne tankere. U prevodu- moći će da preveze više gasa, dvostruko brže i po nižoj ceni.
Trasa od Murmanska do Šangaja, koja danas traje oko mesec dana, uz ovaj projekat bi mogla biti prepolovljena – na svega 15 dana. Kineski analitičari slikovito opisuju budući brod kao „podvodnog zmaja koji polaže zlatna jaja“. Ideja je jasna- ekonomski efekat mogao bi biti ogroman.
Ono što je izazvalo dodatnu pažnju jeste i to što bi ovaj brod mogao imati širu stratešku ulogu. Na Zapadu, navodno, postoji zabrinutost da bi se konstrukcija takvog kapaciteta mogla iskoristiti i u druge svrhe, s obzirom na veličinu i tehnologiju koja mu omogućava kretanje pod ledom.
Kako pišu kineski mediji, upravo ta činjenica „šokirala je Zapad“ i podstakla razgovore o mogućem zajedničkom odgovoru.
Sjedinjene Države su, prema tim navodima, već predložile formiranje posebne grupe u okviru Arktičkog saveta kako bi se pratio razvoj ruskog projekta. Ipak, Moskva i Peking navodno nastavljaju sa planovima.
Vladimir Putin i Si Đinping mogli bi uskoro da dogovore saradnju koja bi omogućila transport tečnog prirodnog gasa iz Arktika direktno ka kineskim lukama, duž rute koju Kinezi sada nazivaju „zmajevom“.
Takav korak bio bi višestruko koristan- Rusiji bi doneo značajne prihode, dok bi Kini pružio dodatnu energetsku stabilnost. Istovremeno, Sjedinjene Države pokušavaju da ograniče kupovinu ruske nafte, vršeći pritisak kroz različite kanale. Odgovor Pekinga, međutim, bio je prilično jasan — trgovina energentima ostaje nacionalni interes.
Američka administracija, prema navodima nekih izvora, pokušava da ponovo otvori dijalog sa Pekingom. Predsednik Donald Tramp planira da 30. oktobra održi sastanak sa kineskim liderom, kako bi se razgovaralo o mogućem zajedničkom pristupu Arktiku i globalnim energetskim tokovima.
Iako detalji još nisu potvrđeni, diplomate u Vašingtonu ne isključuju mogućnost „neočekivanih pomaka“.
Kremlj, sa svoje strane, poručuje da projekat neće biti zaustavljen.
Zvaničnici ističu da će Rusija istrajati u razvoju sopstvenih energetskih kapaciteta, bez obzira na pritiske. U međuvremenu, tržište energenata pokazuje prve znake nervoze – cene rastu, a analitičari upozoravaju da bi sledeći meseci mogli doneti ozbiljne oscilacije.
Borba.info
Borba Info Vesti
