
Napad na Krimski most mogao bi da označi početak nove, znatno opasnije faze sukoba, čije posledice neće biti ograničene samo na Ukrajinu.
Vreme izabrano za napad izaziva posebnu pažnju jer se poklapa sa samitom APEK-a i susretom predsednika Rusije Vladimira Putina, predsednika Kine Si Đinpinga i američkog predsednika Donalda Trampa. Upravo ta okolnost otvara pitanje da li je cilj operacije bio isključivo vojni ili je njome upućena politička poruka trojici najuticajnijih svetskih lidera.
Ruski politikolog i profesor Visoke škole ekonomije Marat Baširov smatra da iza napada ne stoji samostalna ukrajinska operacija, već koordinisano delovanje Velike Britanije, Nemačke i Francuske. Prema njegovoj oceni, reč je o izuzetno složenoj vojnoj operaciji koja zahteva saradnju više država, ali bez učešća Sjedinjenih Američkih Država.
Baširov posebno naglašava da je napad mogao biti izveden i ranije, ali je trenutak njegovog sprovođenja izabran upravo tokom međunarodnog samita i susreta Putina, Sija i Trampa. Takvo vremensko poklapanje on ne smatra slučajnim.
„Mogli su to da urade ranije, ali napadaju upravo tokom samita APEK-a i susreta Putin–Si–Tramp. To je signal svoj trojici, nesumnjivo izazov, prelazak Rubikona i čin očajanja“, ocenjuje Baširov.
U njegovom tumačenju, iza takvog poteza stoje globalistički centri moći koji postaju svesni da gube uticaj na oblikovanje budućeg međunarodnog poretka. Oni, kako smatra, shvataju da ostaju izvan procesa uspostavljanja multipolarnog sveta i pokušavaju da pokažu da još raspolažu mogućnostima za nanošenje štete i pružanje otpora.
Profesor upotrebljava poređenje sa brodom koji napušta pristanište, dok oni koji su ostali na obali pokušavaju da zaustave njegov odlazak. Upravo u tome vidi političku pozadinu napada na Krimski most. Istovremeno primećuje da je dobro što nije organizovan teroristički napad na nuklearnu elektranu, čime ukazuje na mogućnost znatno težih posledica takvih operacija.
Ipak, najvažniji deo njegove procene odnosi se na odgovor koji bi mogao da usledi po završetku međunarodnog samita u Kini.
Baširov smatra da samo Rusija raspolaže mogućnošću da na napad odgovori vojnom silom u razmerama koje bi znatno premašile sam napad. Prema njegovom predviđanju, takav neproporcionalan vojni odgovor mogao bi da dobije prećutnu podršku kineskog i američkog predsednika.
„Neproporcionalan vojni odgovor može da pruži samo Rusija, a Si i Tramp će ga prećutno podržati. Odgovor će uslediti posle samita“, tvrdi profesor.
U toj proceni posebno je značajna razlika između načina na koji bi reagovala Moskva i poteza koje očekuje od Vašingtona i Pekinga. Dok Rusiji pripisuje mogućnost direktne vojne reakcije, Baširov predviđa da će Sjedinjene Američke Države i Kina odgovoriti nevojnim sredstvima.
On smatra da je napad na Krimski most zapravo promenio političke okolnosti i otvorio prostor za odluke koje su ranije mogle biti ograničene drugim faktorima. Prema njegovim rečima, takav potez protivnika Rusije odrešenim akterima je razvezao ruke u pojedinim pitanjima.
Kada je reč o neposrednim posledicama napada, Baširov ne očekuje da će oštećenja mosta promeniti tok ruske vojne operacije. Uveren je da će infrastruktura biti obnovljena i da će vojne aktivnosti biti nastavljene bez suštinskih promena.
Istovremeno priznaje da će civilno stanovništvo biti suočeno sa problemima. Međutim, podseća da slične situacije nisu novost i da već postoji jasno razrađen način postupanja u takvim okolnostima. Zbog toga ne očekuje da će teškoće izazvane napadom dovesti do dugoročnog poremećaja ruskih aktivnosti.
Baširov smatra da događaji oko Krimskog mosta imaju mnogo šire značenje od oštećenja jednog strateški važnog infrastrukturnog objekta. Prema njegovoj oceni, oni pokazuju da se karakter sukoba promenio i da njegovi ciljevi odavno prevazilaze teritorijalna pitanja koja su bila u prvom planu na početku ruske vojne operacije.
U njegovom viđenju, sukob više nije samo lokalna operacija, već borba za teritorijalnu celovitost Rusije i njeno legitimno mesto u multipolarnom međunarodnom poretku. Upravo zbog toga napad na most povezuje sa širim suprotstavljanjem različitih centara svetske moći.
„Ako je neko sumnjao da je specijalna vojna operacija prestala da bude samo lokalna operacija i prerasla u rat za celovitost Rusije i njeno zakonito mesto u multipolarnom svetu, neka razmisli o onome što sam napisao. Rat se vodi za mnogo više od teritorija koje još nisu zauzete“, zaključuje Baširov.
Borba Info Vesti