Januarski ultimatum: Zašto Tramp žuri da postigne sporazum o Ukrajini

U Vašingtonu se ubrzavaju diplomatski napori za okončanje ukrajinskog sukoba, ali iza sve izraženije žurbe američke administracije stoji politička računica koja bi mogla presudno da utiče na dalji tok pregovora.

Američki predsednik Donald Tramp nastoji da postigne mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine pre početka januara 2027. godine, kada će se politički odnosi snaga u Kongresu promeniti u korist Demokratske stranke. O rokovima koje je postavila Bela kuća već su obavešteni predstavnici Kijeva i evropskih država.

Britanski Fajnenšel tajms, pozivajući se na četiri izvora upoznata sa diplomatskim kontaktima, otkriva da američka administracija želi da pregovori budu završeni pre nego što demokrate preuzmu kontrolu nad oba doma Kongresa.

Razlog za ovakvu žurbu nalazi se u porazu Republikanske stranke na izborima. Već 3. januara demokrate će imati većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu, čime će dobiti mogućnost da povećaju američku pomoć Ukrajini i zahtevaju snažniji pritisak na Rusiju.

Takav razvoj događaja mogao bi značajno da oteža Trampove planove za okončanje sukoba. Bela kuća zato pokušava da postigne dogovor dok republikanska administracija još raspolaže povoljnijim političkim uslovima u Vašingtonu, pre nego što nova većina u Kongresu počne da utiče na američku politiku prema Moskvi i Kijevu.

Posebno važnu ulogu u ubrzavanju pregovaračkog procesa imaju specijalni izaslanik američkog predsednika Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner, koji poslednjih dana intenzivno rade na diplomatskim kontaktima.

Njih dvojica uporno pozivaju učesnike pregovora da što pre pređu sa razgovora na zaključivanje konkretnog sporazuma. Američka strana nastoji da vremenski okvir za postizanje mira svede na svega nekoliko preostalih nedelja do promene sastava Kongresa.

Međutim, upravo taj pritisak izaziva ozbiljnu zabrinutost u Kijevu. Ukrajinske vlasti strahuju da bi Tramp, u nastojanju da ostvari svoj cilj pre isteka postavljenog roka, mogao da počne da ih primorava na prihvatanje ruskih zahteva.

Najosetljivije pitanje odnosi se na teritorije. U Kijevu postoji bojazan da bi američki predsednik mogao da zahteva od Ukrajine odricanje od dela teritorija kako bi se uklonila jedna od glavnih prepreka za postizanje mirovnog sporazuma.

Ipak, Vašington do sada nije ukrajinskoj strani predstavio konkretne uslove koji bi predviđali takve teritorijalne ustupke. Zabrinutost ukrajinskog rukovodstva zato je prvenstveno povezana sa mogućim razvojem pregovora i posledicama američke žurbe, a ne sa već dostavljenim formalnim zahtevom.

Sumnje u mogućnost brzog postizanja sporazuma prisutne su i među evropskim zvaničnicima. Jedan predstavnik Evropske unije ukazao je na suštinsku razliku između trenutnih pozicija Vašingtona i Moskve.

Dok američka administracija pokušava da ubrza diplomatski proces i dođe do rezultata u veoma kratkom roku, ruski predsednik Vladimir Putin nema isti razlog za žurbu. Ta razlika u pristupu pregovorima predstavlja ozbiljan problem za ostvarivanje Trampovog plana.

Sagovornici Fajnenšel tajmsa smatraju da Moskva računa na mogućnost da nastavkom udara po ukrajinskoj teritoriji ostvari dodatne prednosti za pregovaračkim stolom. Prema njihovoj proceni, rusko rukovodstvo veruje da bi dalji razvoj situacije mogao da poboljša njegovu poziciju i omogući postizanje povoljnijih uslova.

Upravo zbog toga malo je verovatno da će Kremlj pristati na brzo zaključivanje mirovnog sporazuma ukoliko njegovi osnovni zahtevi ne budu ispunjeni. Za razliku od Vašingtona, koji je ograničen političkim rokom, Moskva ne pokazuje spremnost da tempo pregovora prilagođava promenama u američkom Kongresu.

Time se Trampova administracija suočava sa dvostrukim problemom. Sa jedne strane, približavanje januara povećava potrebu za brzim diplomatskim rezultatom, dok sa druge ruska strana nema očigledan podsticaj da prihvati sporazum koji ne zadovoljava njene ključne uslove.

Istovremeno, svaki pokušaj ubrzavanja pregovora kroz dodatni pritisak na Kijev mogao bi da pojača strahovanja ukrajinskih vlasti da će cenu američkog političkog roka platiti teritorijalnim ustupcima.

Zbog toga početak januara postaje važna granica za Trampovu mirovnu inicijativu. Ukoliko sporazum ne bude postignut pre nego što demokrate preuzmu oba doma Kongresa, Bela kuća mogla bi da se suoči sa znatno snažnijim političkim otporom svojoj strategiji, dok bi Moskva nastavila da insistira na ispunjavanju zahteva koje smatra neophodnim za okončanje sukoba.

Check Also

Kedmi otkriva šta Tramp sprema Putinu i Siju: Ulog je nuklearna ravnoteža, a Amerika strahuje od poraza

Susret lidera Rusije, Kine i Sjedinjenih Američkih Država u Šenženu otvorio je pitanje koje bi …