Boja nije bitna – zašto je bilo koji šećer loš

Žudnja Rusa za šećerom nosi mnoge zdravstvene rizike – od dijabetesa do masne jetre, upozoravaju lekari.

„Gazeta.Ru” objašnjava koliki je dnevni unos šećera, po čemu se beli razlikuje od smeđeg i koliko čučnjeva treba da uradite, da biste sagoreli kalorije posle šoljice slatkog čaja.

SZO ograničava unos šećera na 10% dnevnih kalorija, a ova ograničenja se ne odnose samo na čisti šećer, već i na dodane šećere, koji uključuju med, sirupe, melasu, voćne sokove.

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

„Ovo su sve dodati šećeri, koji su visokokalorični, ne sadrže hranljive materije i telo ih brzo apsorbuje.

Osim toga, oni izazivaju prejedanje, gojaznost, dijabetes melitus tipa 2 i karijes “, kaže za Gazeta.Ru Ekaterina Gureeva, endokrinolog mreže klinika Atlas.

Prema rečima lekara Olge Aleksandrove, šećer je opasan, ne samo zbog svog kalorijskog sadržaja (100 g šećera sadrži 390 kcal), već i zbog naglog povećanja nivoa glukoze, što remeti proizvodnju insulina i drugih hormona.

Istovremeno, telo ima iluziju zasićenja, jer se jednostavni ugljeni hidrati brzo apsorbuju.

„U međuvremenu, neiskorišćena glukoza se skladišti u jetri, što može dovesti do gojaznosti u ovom organu“, objašnjava Olga Aleksandrova.

Sirupi od agave i jerusalimske artičoke, kako je rekla, sadrže i rafinisani šećer, tako da lekar ne preporučuje da ih zamenite belim šećerom.

„Štaviše, zaslađivači u ovim sirupima imaju neželjene efekte“, upozorava ona.

Još jedna negativna posledica konzumiranja šećera je, da je on direktno povezan sa procesom glikacije: zbog jednostavnih ugljenih hidrata, struktura proteina se menja, proizvodi glikacije se akumuliraju u koži, krvnim sudovima, mozgu i kao rezultat toga ubrzavaju proces starenja.

„Glikacija je opasna i zbog pojave hronične upale u telu“, napominje Olga Aleksandrova.

Koja je razlika između belog šećera i smeđeg šećera

Mnogi ljudi misle da je smeđi šećer manje štetan, od običnog belog šećera.

Ali prema rečima tehnologa za hranu i stručnjaka za hranu za životinje Viktorije Oganesove, to nije slučaj.

„Šta je šećer? Šećer je saharoza. Molekul saharoze se sastoji od dva dela – glukoze (naziva se i dekstroza, grožđani šećer) i fruktoze.

Bez obzira odakle dolazi šećer, molekul saharoze će biti isti“, objašnjava ona.

Andreas Marggraf je 1747. otkrio da se šećer, koji se dobija iz trske, nalazi i u repi.

„Količina šećera u stočnoj repi bila je oko 1,3%.

Počeo je rad uzgajivača i danas imamo šećernu repu, koja sadrži oko 20% saharoze“, kaže tehnolog Oganesova.

Prema rečima Oganesove, beli šećer, koji smo navikli da viđamo na rafovima je šećer dobijen od šećerne repe, koja se uzgaja i prerađuje u Rusiji.

Tehnologija proizvodnje belog šećera od šećerne repe obuhvata sledeće korake: čišćenje od prljavštine (pranje), dobijanje čipsa (seckanje, mlevenje), ekstrakciju saharoze, filtriranje soka, zgušnjavanje (isparavanje vlage), prokuvavanje mase (sirup), odvajanje melase od šećera, sušenje Sahare

Glavna razlika između belog šećera i smeđeg šećera je u boji.

Stručnjak objašnjava da je tehnologija proizvodnje šećera od trske, veoma slična tehnologiji prerade šećerne repe.

„Glavna razlika je stepen prečišćavanja i filtracije. Posle prerade šećerne trske, proizvodi kao što je melasa, odnosno melasa, ostaju u šećeru.

Jednostavno rečeno, ova melasa/melasa je delimično razložen skrob.

Upravo ovaj aditiv daje šećeru braon boju“, objašnjava ona.

Saharoza u belom i trskinom šećeru je ista, a razlika između proizvoda je samo u tome, iz čega se šećer izdvaja i kako se rafiniše.

„Smeđi šećer nije ni bolji ni gori od belog šećera, samo nije toliko rafinisan, kao beli šećer“, zaključuje ona.

Nema smisla govoriti o prednostima ove ili one vrste šećera, bilo da je to običan, trski, smeđi šećer, potvrđuje endokrinolog Ekaterina Gureeva.

„U količini, u kojoj je njegova upotreba dozvoljena, ove manje koristi su nivelisane i ne čine bitnu razliku“, kaže doktor.

Koliko košta čaj sa šećerom?

Naviku pijenja čaja ili kafe sa šećerom mnogi su razvili od detinjstva.

Na prvi pogled može izgledati da šolja čaja ili kafe sa dve kašike šećera uopšte nije mnogo, tvrdi sertifikovana nutricionista Ekaterina Maslova.

Ali jedna kašičica granuliranog šećera je oko 6 g šećera, odnosno u šolji će biti ukupno 12 g. 100 g šećera sadrži 387 kcal, u slatkoj šolji čaja ili kafe biće 46 kcal.

Ispostavilo se da su četiri šoljice čaja sa šećerom dnevno, skoro 200 kcal, odnosno jedna desetina, dnevnog unosa kalorija.

„Možemo sagoreti dve kašičice šećera za oko 4 minuta skakanja užeta, 5 minuta džogiranja ili plivanja, 6 minuta kardio aktivnosti ili vožnje bicikla, 10 minuta brzog hodanja ili plesa, 27 minuta pisanja domaćih zadataka“, objašnjava nutricionista.

– A ovo je ako popijete samo jednu šoljicu čaja ili kafe, sa dve kašike šećera dnevno. Kada ih ima više, onda će trebati duže da „sagore“.

Prema rečima Mihaila Prigunova, suosnivača Fitstarsa, majstora sporta Rusije u bodibildingu, da biste brzo „zapalili“ čaj ili kafu sa šećerom, potrebno je da izvršite niz fizičkih vežbi.

„Na primer, čučnjevi. Jedan čučanj sagoreva 0,2-0,5 kcal. Dakle, da biste sagoreli 40 kcal (oko 2 kašike šećera), potrebno je da napravite najmanje 80 čučnjeva“, kaže on.

Kao alternativu, trener predlaže dinamičniju vežbu zvanu burpi.

Uključuje sedeći sklek, zatim sklek u skoku, jedan sklek, sedeći sklek i skok uvis.

„Jedan set ove vežbe sagoreva 1 kcal.

Da biste sagoreli 40 kcal, moraćete da uradite 40 serija ove vežbe “, kaže on.

 

Borba.Info

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Check Also

Arheološki hit u Hrvatskoj – u centru Splita pronađen novac srpskog kralja Stefana Uroša II Milutina!

Tokom arheoloških radova na temeljima građevine, nedaleko od Dioklecijanove plate u centru Splita,  pronađen je …