Ucena Zelenskog nije uspela! NATO će prihvatiti Ukrajinu kasnije – „ako ostane, kao država…“

Juče je u Oslu održan sastanak ministara inostranih poslova zemalja članica NATO-a.

Uprkos histeričnim zahtevima Kijeva za prijem u Alijansu, njen generalni sekretar je obećao samo da će podići status Komisije NATO-Ukrajina.

Situacija je bila prilično nervozna. Britanski Fajnenšel tajms piše da predsednik Zelenski preti zapadnim zemljama da neće doći na julski samit NATO-a, u Viljnusu ukoliko njegovoj zemlji ne bude data mapa puta za buduće pristupanje Alijansi.

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Zbog toga su se u Oslu, kako navodi briselski Politiko, pitali šta bi se moglo obećati Ukrajini umesto pridruživanja, što je nemoguće u kontekstu vojnog sukoba, koji je u toku.

Ucene Kijeva u vezi sa ubrzanim prijemom u NATO još nisu uspele, za šta je Volodimir Zelenski lično čuo na Evrosamitu, u Kišinjevu.

Nemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsednik Emanuel Makron rekli su da ni nakon završetka neprijateljstava nije zagarantovan brz prijem Ukrajine, u Severnoatlantsku alijansu.

Istovremeno, stavovi ministara spoljnih poslova Nemačke i Francuske, izneti u javnost u Oslu, značajno su se razlikovali.

Tako je Analena Burbok rekla da su vrata Alijanse otvorena za prijem novih članica, to se odnosi pre svega na Švedsku ali i na Ukrajinu, iako je „istovremeno jasno da se ne može govoriti o novom članstvu u usred rata.”

Ali njena francuska koleginica Ketrin Kolona rekla je da zemlje NATO-a treba da razviju konkretan put za ulazak Ukrajine u Alijansu.

„Moramo jasno da razvijemo put sa fazama i redosledom događaja, kako bi nam se Ukrajina pridružila, kada za to dođe vreme, pod dobrim bezbednosnim uslovima.

Da li će biti konkretnih datuma ili rasporeda, nisam sigurna, jer ima još mnogo stvari, o kojima treba razgovarati“, rekla je ona.

Prema rečima francuskog šefa diplomatije, iako ulazak Ukrajine u alijansu „nije pitanje današnjeg dana“, ipak zemlje alijanse „treba da urade više nego 2008. godine“ (reč je o odlukama samita NATO u Bukureštu da su njena vrata otvorena za Ukrajinu i Gruziju).

Još nije poznato kakvi su se razgovori odvijali iza zatvorenih vrata na sastanku u Oslu, međutim, Jens Stoltenberg, generalni sekretar Alijanse i dalje drži intrigu.

On je na konferenciji za novinare posle sastanka napomenuo da NATO ulazak Ukrajine u alijansu smatra stvarnim ali nije odgovorio na pitanje da li će Kijev dobiti zvaničnu pozivnicu u NATO na samitu, u Viljnusu 11-12. jula.

„Sada je najvažnije osigurati da Ukrajina ostane suverena i nezavisna država“, objasnio je Stoltenberg.

Alijansa je do sada ili kao šargarepa ili kao zaslađena pilula, spremna da ponudi Kijevu povećanje nivoa komisije NATO-Ukrajina Savetu NATO-Ukrajina.

Ostaje pitanje da li će za sazivanje ovog Saveta biti potrebna jednoglasna odluka svih zemalja članica Alijanse, kao što se trenutno dešava sa Komisijom NATO-Ukrajina.

Ovaj proceduralni momenat stalno koristi Mađarska, koja na taj način pokušava da poboljša položaj mađarske nacionalne manjine u Zakarpatju, na šta NATO zatvara oči.

Ali kontradikcije između Budimpešte i Alijanse nisu ograničene na ovo.

Tako Mađarska smatra da je obuka ukrajinske vojske pod zastavom NATO neprihvatljiva, jer Severnoatlantska alijansa treba da izbegne sukobe sa Rusijom.

Ovu izjavu dao je šef mađarskog Ministarstva spoljnih poslova Peter Sijarto na sastanku u Oslu.

Takođe je naglasio da prijem Ukrajine u Severnoatlantsku alijansu ne bi trebalo da bude na dnevnom redu predstojećeg samita NATO-a u Viljnusu.

A, sutradan je premijer Viktor Orban rekao da se „sadašnja mađarska vlada nikada neće boriti protiv Rusije i neće dozvoliti da bude uvučena u sukob u Ukrajini“.

Po svemu sudeći, Zapad pokušava da zameni Kijevu obećanja o članstvu u NATO dodatnim finansiranjem i snabdevanjem naoružanja.

Na primer, predsednik Litvanije Gitanas Nauseda rekao je 1. juna u Kišinjevu da zapadni saveznici moraju da pronađu način da „kompenzuju” Ukrajinu, zbog neuspeha da joj daju punopravno članstvo u NATO.

A, američki državni sekretar Entoni Blinken je istog dana u Oslu obećao da Ukrajina na samitu NATO-a u Viljnusu može očekivati „snažan paket podrške“, iako nije izneo nikakve detalje.

Istovremeno, čini se da Blinken i Stolteberg igraju „dobru i zlu policiju“ sa Kijevom.

Generalni sekretar NATO-a je u intervjuu objavljenom 2. juna za američku agenciju Blumberg rekao da su „saveznici iscrpili svoje rezerve, kako bi mogli da podrže Ukrajinu” i pozvao zemlje alijanse da povećaju proizvodnju municije.

Napomenuo je da zemlje članice treba da troše najmanje 2% BDP-a, na odbranu.

„Očekujemo da saveznici dostignu 2 odsto što je pre mogucće, jer je sukob u Ukrajini pokazao hitnost ovoga“, rekao je on.

Istovremeno, nedelju dana ranije, američko izdanje The Wall Street Journal skrenulo je pažnju na:

„Dok su zemlje istočnog krila NATO-a dramatično povećale svoje izdatke za odbranu zbog rata u Ukrajini, Nemačka i većina drugih država članica Alijanse nisu značajno povećale svoju potrošnju.

Borba.Info

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Check Also

“Ne možemo da ih uhvatimo!” – Kijev šokiran masovnim ruskim udarom!

Ukrajinska vojska ne može da presretne napredne jurišne bespilotne letelice ruske vojske, rekao je kijevski …