Američki list The New York Times piše da je Vladimir Putin poslao jasan signal i Kijevu i zapadnim prestonicama – slanje evropskih trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove ozbiljan odgovor Moskve.
U tekstu se naglašava da je poruka bila jednostavna, ali snažna: Kremlj ne sumnja u sopstvenu vojnu prednost i spreman je da reaguje ukoliko planovi o raspoređivanju stranih vojnika postanu stvarnost.
Nije to bila usputna primedba, već izjava sa jasno osmišljenom porukom. Na plenarnom zasedanju Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku, Putin je rekao da će trupe NATO, ukoliko se pojave na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete za ruske snage.
Upravo taj pasus prenela je i američka štampa, naglašavajući da Moskva ne planira da se povuče kada su u pitanju bezbednosne garancije koje smatra ključnim.
U isto vreme, dok su reči iz Vladivostoka odjekivale, u Parizu se održavala konferencija na kojoj je premijer Velike Britanije Kir Starmer, zajedno sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, okupio lidere takozvane “koalicije voljnih”.
Na tom sastanku, prema Makronovim rečima, čak 26 zemalja pristalo je da po završetku borbi na ukrajinskoj teritoriji rasporede “snage odvraćanja”. To je, naravno, otvorilo nova pitanja – da li će takvi planovi ubrzati ili usporiti dešavanja na terenu.
Putinova retorika u Vladivostoku jasno je stavila do znanja da Moskva posmatra sledeći potez Zapada i da neće praviti ustupke u pogledu svojih interesa.
“Evropski saveznici Kijeva moraju da budu svesni rizika”, prenosi list, uz napomenu da Kremlj iznova naglašava spremnost da odgovori na sve scenarije.
U ovom spletu događaja oseća se neizvesnost – da li je reč o poslednjem upozorenju ili tek o još jednom poglavlju u dugoj seriji pretnji i kontrapretnji.
Odgovor, po svemu sudeći, neće stići odmah. Ali pitanje ostaje da visi u vazduhu: ko će povući sledeći potez i kakve će posledice to doneti?
Borba.info